Istra prva po izvozu, a četvrta po plaćama
Istra po obrazovnoj strukturi stanovnika kaska za vodećim županijama
PULA - Istra je po većini pokazatelja razvijenosti značajno iznad hrvatskog prosjeka. Konkretno, Istarska županija bilježi 30 posto veći BDP po stanovniku od nacionalnog prosjeka i zauzima drugo mjesto u Hrvatskoj. Grad Zagreb je uvjerljivo najrazvijeniji, ima 84 posto veći BDP u odnosu na državni prosjek kao i 26 posto veće plaće. Jakša Puljiz iz zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose naglašava da direktna usporedba Istre s Gradom Zagrebom nije adekvatna.
- Poznato je da urbana područja ostvaruju veći BDP per capita. Grad Zagreb je urbana cjelina, a Istarska županija spoj urbanih i ruralnih područja, pa se to ne može uspoređivati. Druga važna stvar je da u stvaranju BDP-a Grada Zagreba značajno sudjeluju dnevni migranti iz ostalih županija. Po BDP-u per capita Istra pak nadmašuje Primorsko-goransku županiju za 10 posto, a Dubrovačko-neretvansku, koja se nalazi na četvrtom mjestu, za čak 40 posto, objašnjava Puljiz.
Po pitanju osobnih dohodaka Istra zauzima četvrto mjesto i točno je na razini nacionalnog prosjeka. To je s jedne strane vrlo povoljno jer je bolja od 17 županija, a zaostaje tek za Primorsko-goranskom i Zagrebačkom županijom te Gradom Zagrebom.
- Naravno, ovdje se radi samo o prijavljenim plaćama i zato je teško ocijeniti koliki je stvarni prosjek osobnih dohodaka u Istri. Razloge je teško egzaktno elaborirati budući da pravih istraživanja na tu temu još nije bilo. Može se pretpostaviti da je jedan od razloga manjak velikih poduzeća u odnosu na Primorsko-goransku županiju i Grad Zagreb. Uz to, ne smije se zaboraviti da velik dio radne snage Zagrebačke županije plaću zarađuje u Gradu Zagrebu. Tu je i manja uloga sektora financijskog posredovanja, odnosno bankarskih institucija i osiguravajućih društava, u kojima su primanja visoka. Očekuje se da će osobni dohoci u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji malo brže rasti od onih Istri, čime će oni dodatno povećavati svoju prednost, smatra Puljiz.
Osvrnuvši se na nezaposlenost, rekao je da je Istarska županija na tom polju već godinama lider - ima najnižu stopu nezaposlenosti, 60 posto manju od državnog prosjeka, a bilježi čak i niže stope u odnosu na prosjek Europske unije. Puljiz ističe da su nedostatak radne snage, osobito u turizmu, graditeljstvu i industriji, najveći problem istarskog tržišta rada te da će idućih godina trebati intenzivirati uvoz radne snage iz ostalih županija i država.
- Istra je trenutno najuspješniji primjer regionalnog razvoja, ne računajući Grad Zagreb koji je posebna kategorija. Ipak, u budućnosti će se susresti s puno oštrijom konkurencijom drugih županija, prije svega Zagrebačkom, Varaždinskom i donekle Primorsko-goranskom. Istra ima hendikep što se u odnosu na te županije nalazi dalje od Zagreba. Imati Zagreb na 30 ili 50 kilometara udaljenosti znači veliku prednost, jer vam je najveće tržište u Hrvatskoj nadohvat ruke. Okolne županije tu činjenicu sve bolje iskorištavaju, naglasio je Puljiz.
Po njegovim riječima, snažna orijentiranost na izvoz, prema nekim pokazateljima najveća u Hrvatskoj, trenutno je velika prednost Istarske županije.
- U odnosu na većinu ostalih županija puno se veći dio BDP-a ostvaruje u međunarodnoj konkurenciji, što znači i veću konkurentnost. Razvojna pozicija Istre će u budućnosti ovisiti o tome koliko će uspjeti povećati kvalitetu svog izvoza, odnosno izvoz roba i usluga s većom dodanom vrijednosti. To se već događa u brojnim sektorima, naročito u turizmu, što daje dobru podlogu za očuvanje liderske pozicije. S druge strane, Istra mora povećati broj kvalitetnijih radnih mjesta sa značajnom dozom kreativnosti i, naravno, boljim plaćama.
Mali broj dostupnih konobara problem je istarskog turizma, no još će gore biti ako se ne bude mogao naći dovoljan broj visokokvalitetnih kadrova koji će popunjavati srednje i visoko plaćene poslove. S obzirom da Istra po stupnju obrazovanja stanovnika zaostaje za vodećim županijama, važno je raditi na pitanju regionalne obrazovne politike, uključujući i obrazovne programe unutar poduzeća, zaključio je Puljiz.
Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ
Proces pristupanja Europskoj uniji produbio razlike
Podaci pokazuju da je i početak procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji znatno utjecao na porast regionalnih razlika. Jakša Puljiz smatra da je na to mnogo više utjecao oporavak turizma u nekim regijama. Naveo je i značajne javne investicije na pojedinim područjima, primjerice izgradnju autocesta, te istaknuo područja manje pogođena ratom, koja su se u većini slučajeva brže razvijala.
- Ako se procesom pristupanja ne bude upravljalo tako da se više vodi računa o regionalnim razlikama, moguće je da će njegovi direktni efekti dovesti do povećanja tih razlika. To se neće desiti u bliskoj budućnosti, ali moglo bi za desetak godina. Primjerice, ako država od samog početka ne usmjeri dodatna sredstva u kapacitete slabije razvijenih županija, kad-tad ćemo se naći u situaciji da moramo birati između gubitka raspoloživih sredstava ili njihovog ulaganja u najspremnije, odnosno najrazvijenije županije sa spremnim projektima, smatra Puljiz.
Regionalne razlike u Hrvatskoj među najvećima u Europi
Regionalne razlike u Hrvatskoj po BDP-u per capita i stopi nezaposlenosti među najvećima su u Europi, veli Puljiz. Smatra da je ravnomjernu razvijenost nemoguće ostvariti, ali sadašnji su odnosi među regijama itekako nepovoljni i zahtijevaju reakciju.
- Na regionalne razlike utječe apsolutno neodgovarajuća državna politika poticanja regionalnog razvoja kao i nizak kapacitet za upravljanje razvojem na lokalnoj i regionalnoj razini. Županije u čijem gospodarstvu poljoprivreda zauzima veći udio unaprijed su osuđene na niži BDP. Na razvijenost utječe i to što neke hrvatske županije graniče sa zemljama EU-a, dok se druge nalaze na granici s nestabilnim zemljama, kao što su Srbija ili BiH. Razlike potiču i manjak stanovništva, loša dobna struktura i neobrazovanost. Na dnu ljestvice razvijenosti u Hrvatskoj nalaze se županije u Slavoniji, kaže Puljiz.
