Istra poluregija, glavni grad Rijeka
Hoće li župan postojati jedino u Humu?
Ostvare li se prijedlozi zagrebačkog Ekonomskog instituta ukoričeni u studiji naslovljenoj "Učinkovita decentralizacija u Hrvatskoj", Istra neće postati samostalna regija u novoj, regionalnoj podjeli države. Mali istarski gradovi i povijesna mjesta također bi mogli izgubiti svoj formalni status, te se ujediniti sa susjednim općinama i gradovima da bi se stvorile ekonomski održive cjeline lokalne samouprave.
Prema projektu znanstvenika s Ekonomskog instituta pod vodstvom dr. Dubravke Jurline Alibegović , Hrvatska bi se trebala podijeliti u sedam regija, dok bi se brojne općine i gradovi spojili zbog ekonomske isplativosti i efikasnijeg upravljanja.
Konkretnije, umjesto županija, predlaže se formiranje sedam regija. Regiju Istra, Primorje i Gorski kotar činile bi dvije županije - Istarska i Primorsko-goranska. Na prostoru ove regije nalazi se 24 grada i 53 općine. U usporedbi s ostalim predloženim regijama, ovu jedinicu karakterizira najveća gustoća naseljenosti, najniža stopa nezaposlenosti i najviši BDP po stanovniku, koji je 20,9 posto veći od državnog prosjeka.
Reforma bi trebala obuhvatiti i gradove i općine. Prema prijedlogu stručnjaka s Ekonomskog instituta, općine bi trebale imati najmanje dvije tisuće stanovnika, gradovi najmanje deset tisuća, dok bi veliki gradovi imali barem 35 tisuća stanovnika. Prema tom kriteriju, oko polovice općina i gradova izgubilo bi sadašnji status.
Postanu li prijedlozi iz analize Ekonomskog instituta službeni, odnosno uvrste li se u zakonske prijedloge kojima će se reformirati i po novim pravilima decentralizirati Hrvatska, Istarska županija doživjet će brojne promjene.
Umjesto regije Istra bit će - poluregija Istra, čiji će glavni grad biti Rijeka. Mali istarski gradovi s manje od deset tisuća stanovnika, poput Vodnjana, Novigrada, Buja ili Buzeta, pa i aktualnog sjedišta Županije Pazina, izgubit će svoj status. Male općine poput Bala, Grožnjana, Motovuna, Oprtlja, Lanišća, Brtonigle, Cerovlja, Svetog Petra u Šumi ili Vižinade, koje će i na travanjskom popisu stanovništva imati manje od dvije tisuće stanovnika, spojile bi se sa susjednima da bi dostigle potreban minimum.
Drugim riječima, Istra bi na taj način izgubila svoju regionalnu samoupravu iako ima povijesni status hrvatske regije utemeljen na Ustavu i odluci Zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske o prisajedinjenju hrvatskih krajeva. Štoviše, još u Austro-Ugarskoj Monarhiji Istra je imala status posebne zemlje. (Piše Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE O OVOJ TEMI, KAO I INTERVJU S DR. DUBRAVKOM JURLINA ALIBEGOVIĆ, ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA
Prema projektu znanstvenika s Ekonomskog instituta pod vodstvom dr. Dubravke Jurline Alibegović , Hrvatska bi se trebala podijeliti u sedam regija, dok bi se brojne općine i gradovi spojili zbog ekonomske isplativosti i efikasnijeg upravljanja.
Konkretnije, umjesto županija, predlaže se formiranje sedam regija. Regiju Istra, Primorje i Gorski kotar činile bi dvije županije - Istarska i Primorsko-goranska. Na prostoru ove regije nalazi se 24 grada i 53 općine. U usporedbi s ostalim predloženim regijama, ovu jedinicu karakterizira najveća gustoća naseljenosti, najniža stopa nezaposlenosti i najviši BDP po stanovniku, koji je 20,9 posto veći od državnog prosjeka.
Reforma bi trebala obuhvatiti i gradove i općine. Prema prijedlogu stručnjaka s Ekonomskog instituta, općine bi trebale imati najmanje dvije tisuće stanovnika, gradovi najmanje deset tisuća, dok bi veliki gradovi imali barem 35 tisuća stanovnika. Prema tom kriteriju, oko polovice općina i gradova izgubilo bi sadašnji status.
Postanu li prijedlozi iz analize Ekonomskog instituta službeni, odnosno uvrste li se u zakonske prijedloge kojima će se reformirati i po novim pravilima decentralizirati Hrvatska, Istarska županija doživjet će brojne promjene.
Umjesto regije Istra bit će - poluregija Istra, čiji će glavni grad biti Rijeka. Mali istarski gradovi s manje od deset tisuća stanovnika, poput Vodnjana, Novigrada, Buja ili Buzeta, pa i aktualnog sjedišta Županije Pazina, izgubit će svoj status. Male općine poput Bala, Grožnjana, Motovuna, Oprtlja, Lanišća, Brtonigle, Cerovlja, Svetog Petra u Šumi ili Vižinade, koje će i na travanjskom popisu stanovništva imati manje od dvije tisuće stanovnika, spojile bi se sa susjednima da bi dostigle potreban minimum.
Drugim riječima, Istra bi na taj način izgubila svoju regionalnu samoupravu iako ima povijesni status hrvatske regije utemeljen na Ustavu i odluci Zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske o prisajedinjenju hrvatskih krajeva. Štoviše, još u Austro-Ugarskoj Monarhiji Istra je imala status posebne zemlje. (Piše Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE O OVOJ TEMI, KAO I INTERVJU S DR. DUBRAVKOM JURLINA ALIBEGOVIĆ, ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA
