Istra: nitko neće u konobare - u Poreču dvostruko više prijava za ekonomiste

Gotovo niti jedan učenik iz Istre kad naraste ne želi biti tokar, stolar, autolimar, frizer, konobar, prodavač, slastičar ili krojač. To su, prema broju prijava koje su dostavljene srednjim školama u Istri, najmanje poželjna zanimanja. Većina gimnazijskih i ekonomskih smjerova popunjeno je već u prvom upisnom roku dok gotovo svi trogodišnji programi i ove godine privlače najmanje učenika.

Definitivno su među 13 srednjih škola u Istri, ne računajući one u Puli, najviše prijava »pokupile« Gimnazija i strukova škola Jurja Dobrile u Pazinu, gdje se, nakon pulskih škola, slijeva najviše srednjoškolaca. Za opću gimnaziju prijavilo se 109 učenika (primaju 90), a dovoljno mjesta nema ni za tehničara za elektroniku. Za upravnog referenta je interes pokazalo čak dvostruko više učenika (66) nego što ima slobodnih mjesta.

Poreč: Dvostruko više prijavljenih ekonomista

Ni porečka Srednja škola Mate Balota neće moći upisati sve prijavljene učenike. Mjesta još ima samo za smjer poljoprivredni tehničar. Najveća je navala za smjer ekonomist, na koji se prijavilo 58 učenika, a mjesta ima za samo jedan razred. Veliki je interes i za jezičnu gimnaziju i komercijalista.

U Turističko-ugostiteljskoj školi Antona Štifanića u Poreču najpopularniji je smjer hotelijersko-turistički tehničar, za koji je prijavu podnijelo 40 učenika. Za novi program agroturističkog tehničara javilo se osam učenika, od mogućih 15. Najgore su i u ovoj školi prošli trogodišnji programi za konobara i slastičara, za koje se prijavilo po dvoje učenika, a nešto se više djece želi školovati za kuhara.

U talijanskoj Srednjoj školi Leonarda da Vincija u Bujama planirali su upisati 24 konobara, ali dosad nisu dobili niti jednu prijavu. Ako se stanje do jeseni ne popravi, bit će prisiljeni zatvoriti ovo odjeljenje. U čitavoj je Hrvatskoj interes za konobarsko zanimanje u krizi, objasnili su u školi u kojoj je za osam programa odobren upis za 120 učenika, a dosad se prijavilo svega 49.

Prijava nema dovoljno ni u Talijanskoj srednjoj školi u Rovinju, gdje su dosad uspjeli upisati 18 učenika, a ostalo je 78 slobodnih mjesta.

- Kod nas dolaze učenici talijanskih osnovnih škola iz Rovinja i Poreča. U Rovinju je osmi razred završilo samo 13, a u Poreču osam učenika. Opća i prirodoslovno-matematička gimnazija će zasigurno startati na jesen, kao i prodavači, ali nismo sigurni za ostale smjerove - ekonomista i elektromehaničara, kazala je ravnateljica Maria Bradanović.

Iako je program za ekonomista popularan u većini škola, bujska Srednja škola Vladimira Gortana nije uspjela popuniti ni trećinu razreda - od mogući 30 učenika prijavilo ih se samo devet. No, bez obzira na mali broj učenika razred će se oformiti. U školi su nas upozorili da je moguće da dogodine resorno ministarstvo ne odori upis u ovaj program zbog malog interesa.

Premda su se u većini škola razredi za gimnazijske programe smjesta popunili, slobodnih mjesta još ima u Srednjoj školi u Buzetu i Srednjoj školi Zvane Črnje u Rovinju.

U svim strukovnim školama je, uz ugostiteljsko-uslužna zanimanja, najmanji interes za strojobravare, tehničare za računalstvo, autolimare, automehaničare, tokare. Za krojača, trogodišnji program koji postoji samo u labinskoj Srednjoj školi Mate Blažine, nije se prijavio niti jedan učenik.

U Gospodarskoj školi u Bujama nisu uspjeli popuniti niti jedan program, osim za vodoinstalatera. Slobodnih mjesta imaju za 180 učenika, a ravnatelj Milivoj Gospić kaže da će biti sretni ako bude sto učenika.

- U pravilu se manjak učenika rješava tako što se učenici srodnih trogodišnjih programa, koji imaju identične općeobrazovne predmete, spajaju u jedan razred. Ipak, morat ćemo žrtvovati ili smjer za konobare, za koji se prijavio jedan učenik, ili pak za prodavače, za koje se javilo dva učenika. Vidjet ćemo koji ćemo program zadržati, a učeniku ćemo predložiti da upiše drugi smjer, kazao je ravnatelj.

Ravnatelji se nadaju da će rujanski rok barem donekle popuniti razrede sa strukovnim zanimanjima, iako sumnjaju, jer kažu »nisu samo programi krivi što nema dovoljno interesa, već je problem što je i djece svake godine sve manje«.

M. JERIN