Istra nije tolerantnija od ostatka Hrvatske
Dr. sc. Renata Franc na predavanju
Iz istraživanja o toleranciji i predrasudama u hrvatskom društvu, koje je dr. sc. Renata Franc sinoć predstavila u pulskom Institutu "Ivo Pilar", može se zaključiti da Istra nije ništa tolerantnija od ostatka Hrvatske.
Podaci govore da ispitanici u Istri i Primorju, te Gradu Zagrebu češće od građana drugih regija smatraju da su bili diskriminirani i to najviše zbog dobi. Franc je, međutim, napomenula da to ne mora značiti su ljudi u tim regijama doista najviše diskriminirani, već je moguće da su najsenzibilniji po tom pitanju, odnosno da su upoznati s pojmom, ali i prisustvom diskriminacije.
U prilog takvom tumačenju ide i činjenica da mlađe osobe više nego starije smatraju da su doživjele nepravedno postupanje. Franc je istaknula da to vjerojatno ne znači da su mladi doista češće diskriminirani od starijih, već da su osjetljiviji.
Nažalost, istraživanje je pokazalo i da su građani većinom slabo ili nikako upoznati s postojanjem zakona o suzbijanju diskriminacije. Tek je petina njih upoznata sa zakonom.
Najgore je što za zakon u većini slučajeva ne znaju ni poslodavci, kojih čak 43 posto nikada nije čulo za njegovo postojanje, dok je tek 17 posto upoznato sa zakonskim odredbama. Franc je upozorila da to znači da velika većina poslodavaca ne bi znala upoznati svoje radnike s njihovim pravima. Vrlo malo njih zna i kojim se institucijama mogu žaliti ukoliko su diskriminirani.
U percepciji raširenosti diskriminacije ispitanici su najviše isticali osobe s invaliditetom, zatim nepravedno postupanje zbog dobi. Percepcija je ljudi da se po etničkoj pripadnosti najviše diskriminira Rome, a zatim i Srbe, što ističe Franc odgovara i realnoj situaciji u društvu. Zanimljivo je i da se žene ne osjećaju češće diskriminiranima od muškaraca.
Ništa bolja situacija nije ni s predrasudama u našem društvu. Mnogi se ne libe otvoreno reći da ne vole Rome i Srbe, no Franc je naglasila da ipak nije društveno prihvatljivo otvoreno izražavanje predrasuda, pa se tek kroz prikrivene najčešće otkrije negativan stav prema nekoj osobi zbog njene pripadnosti određenoj skupini.
Najviše prikrivenih predrasuda u hrvatskom društvu ima prema homoseksualcima. Tako većina ispitanika ne bi htjela za prvog susjeda imati homoseksualca, iako čak deset posto njih ne bi htjelo ni da im susjed ima više od 45 godina ili da je osoba s invaliditetom.
Najviše se u odnosu na Europu razlikujemo u odnosu prema homoseksualcima, gdje su predrasude prema njima znatno manje. U svemu drugome slijedimo europski obrazac. Zanimljivo je da je u Europi prisutniji negativni stav prema Romima, nego što je u Hrvatskoj, a isto se odnosi i na ekstremne desničare i ljevičare.
- Brojni su uzroci predrasuda. Ljude je potrebno educirati, osvještavati i putem ovakvih predavanja, ali i u medijima. Činjenica je da smo skloni predrasudama, htjeli mi to priznati ili ne, zaključila je Franc. (B. ŽIŽOVIĆ)
Predrasude i u publici
Rasprava nakon predavanja je pokazala da su predrasude prisutne i među publikom u institutu. Naime, jedan je stariji gospodin rekao da homoseksualcima treba priznati njihova prava, ali da "ne trebaju izazivati" i izražavati ljubav na javnim mjestima.
- Homoseksualizam je genetski poremećaj i to treba prihvatiti. Riječ je o očiglednoj devijaciji, kazao je.
Drugi je, pak, rekao da ne smatra da su homoseksualci bolesni, ali da "to nije prirodno". Smatra da je muškarac stvoren da bude muškarac, a žena - žena.
Franc im je pojasnila da pozivanje na znanost i nije baš čvrsta teza kad se govori o homoseksualizmu. "Ne bi trebalo vrednovati na način je li nešto prirodno ili nije samo zato što odstupa od većine", zaključila je.
Podaci govore da ispitanici u Istri i Primorju, te Gradu Zagrebu češće od građana drugih regija smatraju da su bili diskriminirani i to najviše zbog dobi. Franc je, međutim, napomenula da to ne mora značiti su ljudi u tim regijama doista najviše diskriminirani, već je moguće da su najsenzibilniji po tom pitanju, odnosno da su upoznati s pojmom, ali i prisustvom diskriminacije.
U prilog takvom tumačenju ide i činjenica da mlađe osobe više nego starije smatraju da su doživjele nepravedno postupanje. Franc je istaknula da to vjerojatno ne znači da su mladi doista češće diskriminirani od starijih, već da su osjetljiviji.
Nažalost, istraživanje je pokazalo i da su građani većinom slabo ili nikako upoznati s postojanjem zakona o suzbijanju diskriminacije. Tek je petina njih upoznata sa zakonom.
Najgore je što za zakon u većini slučajeva ne znaju ni poslodavci, kojih čak 43 posto nikada nije čulo za njegovo postojanje, dok je tek 17 posto upoznato sa zakonskim odredbama. Franc je upozorila da to znači da velika većina poslodavaca ne bi znala upoznati svoje radnike s njihovim pravima. Vrlo malo njih zna i kojim se institucijama mogu žaliti ukoliko su diskriminirani.
U percepciji raširenosti diskriminacije ispitanici su najviše isticali osobe s invaliditetom, zatim nepravedno postupanje zbog dobi. Percepcija je ljudi da se po etničkoj pripadnosti najviše diskriminira Rome, a zatim i Srbe, što ističe Franc odgovara i realnoj situaciji u društvu. Zanimljivo je i da se žene ne osjećaju češće diskriminiranima od muškaraca.
Ništa bolja situacija nije ni s predrasudama u našem društvu. Mnogi se ne libe otvoreno reći da ne vole Rome i Srbe, no Franc je naglasila da ipak nije društveno prihvatljivo otvoreno izražavanje predrasuda, pa se tek kroz prikrivene najčešće otkrije negativan stav prema nekoj osobi zbog njene pripadnosti određenoj skupini.
Najviše prikrivenih predrasuda u hrvatskom društvu ima prema homoseksualcima. Tako većina ispitanika ne bi htjela za prvog susjeda imati homoseksualca, iako čak deset posto njih ne bi htjelo ni da im susjed ima više od 45 godina ili da je osoba s invaliditetom.
Najviše se u odnosu na Europu razlikujemo u odnosu prema homoseksualcima, gdje su predrasude prema njima znatno manje. U svemu drugome slijedimo europski obrazac. Zanimljivo je da je u Europi prisutniji negativni stav prema Romima, nego što je u Hrvatskoj, a isto se odnosi i na ekstremne desničare i ljevičare.
- Brojni su uzroci predrasuda. Ljude je potrebno educirati, osvještavati i putem ovakvih predavanja, ali i u medijima. Činjenica je da smo skloni predrasudama, htjeli mi to priznati ili ne, zaključila je Franc. (B. ŽIŽOVIĆ)
Predrasude i u publici
Rasprava nakon predavanja je pokazala da su predrasude prisutne i među publikom u institutu. Naime, jedan je stariji gospodin rekao da homoseksualcima treba priznati njihova prava, ali da "ne trebaju izazivati" i izražavati ljubav na javnim mjestima.
- Homoseksualizam je genetski poremećaj i to treba prihvatiti. Riječ je o očiglednoj devijaciji, kazao je.
Drugi je, pak, rekao da ne smatra da su homoseksualci bolesni, ali da "to nije prirodno". Smatra da je muškarac stvoren da bude muškarac, a žena - žena.
Franc im je pojasnila da pozivanje na znanost i nije baš čvrsta teza kad se govori o homoseksualizmu. "Ne bi trebalo vrednovati na način je li nešto prirodno ili nije samo zato što odstupa od većine", zaključila je.
