Istina i mitovi o održavanju oralne higijene

Istina i mitovi o održavanju oralne higijene
Autor:
Smile Again Dental Group
Izvor:
Pixabay
Svakodnevno se u stomatološkoj ordinaciji susrećem s pitanjima o načinu, tehnikama i sredstvima za održavanje oralne higijene. Koliko god me neugodno iznenadi neznanje o pravilnoj oralnoj higijeni, utješno je što pacijenti imaju potrebu postaviti takvo pitanje jer znači da su svjesni važnosti oralnog zdravlja.
Hrvatska je na samom dnu po pitanju zdravlja usne šupljine u Europskoj Uniji i to trebamo početi mijenjati. Kao stomatolog želim potaknuti zajednicu da osvijesti važnost ovog segmenta zdravlja.
Stvari su zapravo vrlo jednostavne. Glavni alat za održavanje oralne higijene je četkica. Četkica može biti manualna ili električna. Osobno sam cijeli život koristio manualnu četkicu i bio sam vrlo zadovoljan njome. Vjerojatno bih je i danas koristio da za prošli Božić nisam dobio električnu. Nakon godine dana korištenja mogu reći da mi je sad draža električna četkica zbog osjećaja svježine u ustima i glatkoće zubi. Važno je naglasiti da četkica ne smije biti tvrda niti se smije jako pritiskati na zube. Osim što četkicom čistimo vanjske površine zuba, treba čistiti i kružnim pokretima masirati zubno meso te okolnu sluznicu zajedno s površinom jezika.
Sljedeće sredstvo koje trebamo koristiti je interdentalni konac ili interdentalna četkica. Ona nam služi za čišćenje prostora između zubi, tamo gdje četkica ne stigne. U svojoj praksi sam primijetio kako je upravo izostanak korištenja ovog sredstva najčešći razlog stvaranja karijesa i upale zubnog mesa.
Možda ti se čini pojednostavljeno, ali upravo ova dva sredstva su sasvim dovoljna za potpuno zdravu usnu šupljinu.
A sad nešto vrlo zanimljivo i edukativno. Često mi se pacijenti žale da su ostali bez zuba zbog loše genetike, parodontoze, trudnoće, tvrde vode i slično. Iako nedvojbeno čimbenici poput genetike, stresa, sistemskih bolesti i trudnoće koji mogu loše utjecati na zdravlje usne šupljine, pravilnom oralnom higijenom i redovitim stomatološkim kontrolama taj se utjecaj može minimalizirati. Da bi nastali karijes ili parodontitis (dvije najčešće bolesti usne šupljine) moraju biti prisutne bakterije. A već smo naučili da bakterije mehanički uklanjamo četkicom i interdentalnim koncem/četkicom. Svjesno nisam spomenuo zubnu pastu jer je ona doista manje bitna sve dok se mehanički uklanjaju bakterije s površine zubiju i zubnog mesa. Svojim pacijentima koji nemaju većih problema savjetujem da koriste onu pastu koja im odgovara okusom, mirisom i konzistencijom. U slučaju da pacijenti pate od parodontitisa ili preosjetljivosti savjetujem zubnu pastu namijenjenu umanjenju tih problema.
I za kraj, nešto što mi stvara najviše glavobolje (čitaj frustracije): to je vodica za ispiranje usne šupljine. Ona nipošto ne može i ne smije biti standardno sredstvo za održavanje oralne higijene, a pogotovo ne smije biti zamjena za četkicu za zube. Većina tih sredstava u sebi sadrži tvari koje neselektivno ubijaju bakterije u usnoj šupljini. I to je problem jer u ustima imamo i dobre bakterije koje omogućuju ravnotežu i bore se protiv gljivica. Nerijetko imam priliku vidjeti preplašene pacijente koji dolaze zbog pojave gljivične infekcije, gubitka okusa ili crnog obojenja zuba i jezika uslijed dugoročnog korištenja vodice za usnu šupljinu. Moj ultimativni savjet je da ne koristiš vodicu za ispiranje na svoju ruku već se savjetuješ s nadležnim stomatologom. Vodica za ispiranje treba sadržavati klorheksidin ali nikako alkohol. Najčešće indikacije za korištenje vodice jesu upaljeno zubno meso (gingivitis, parodontitis) te u sklopu održavanja oralne higijene nakon oralno-kirurških zahvata. U tim slučajevima je treba koristiti 2-3 puta dnevno kroz jednu minutu, ne ispirati netom poslije s vodom te koristiti 7-14 dana, ovisno o koncentraciji klorheksidina.
Pozdravlja vas
stomatolog Haris Šabić
i želi vam zdravu i uspješnu 2025. godinu