Istarski povrtlari zbrajaju štete
Usprkos aferi ponuda na pulskoj tržnici je bogata (D. MEMEDOVIĆ)
Poznato je da posljednjih tjedan dana poljoprivrednici teško plasiraju povrće veleprodajama i trgovačkim lancima, a posebno famozne krastavce. Prema izjavi predsjednika Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatka Zagorca, prodaja je pala i do 50 posto, što je prouzročilo velike štete povrtlarima.
Trgovački su lanci suzdržani u izjavama, ali neki od njih priznaju da se krastavci i salata teže prodaju. Kupci zadnjih dana pažljivije gledaju etikete jer više povjerenja imaju u domaće proizvođače čije je povrće uzgojeno na prirodniji način, a put do stola je puno brži.
Zbrajanje šteta
Na području oko Pomera, Banjola i Ližnjana nekoliko je uzgajivača većih količina krastavaca, rajčica, salate, krumpira, mladog kupusa i ostalih kupusnjača. I oni su među vojskom europskih povrtlara koji ni krivi ni dužni zbrajaju štetu zbog pretpostavke njemačkih stručnjaka o porijeklu smrtonosne bakterije E. coli.
Među većim povrtlarima je i Petar Jurković iz Pomera, koji zajedno s obitelji uzgaja krastavce u plasteniku na površini od 1.200 metara, a dnevno ubere od 500 do 600 kilograma plodova.
- Nevjerojatno je što je napravila ova afera, čudi se Jurković. Sezona je tek počela, a krastavce, koje su do sada svake godine plasirali na tržište bez problema, sada ne mogu prodati. Posadili su iste količine kao i lani jer tko bi mogao predvidjeti takvo što.
Trgovački su lanci suzdržani u izjavama, ali neki od njih priznaju da se krastavci i salata teže prodaju. Kupci zadnjih dana pažljivije gledaju etikete jer više povjerenja imaju u domaće proizvođače čije je povrće uzgojeno na prirodniji način, a put do stola je puno brži.
Zbrajanje šteta
Na području oko Pomera, Banjola i Ližnjana nekoliko je uzgajivača većih količina krastavaca, rajčica, salate, krumpira, mladog kupusa i ostalih kupusnjača. I oni su među vojskom europskih povrtlara koji ni krivi ni dužni zbrajaju štetu zbog pretpostavke njemačkih stručnjaka o porijeklu smrtonosne bakterije E. coli.
Među većim povrtlarima je i Petar Jurković iz Pomera, koji zajedno s obitelji uzgaja krastavce u plasteniku na površini od 1.200 metara, a dnevno ubere od 500 do 600 kilograma plodova.
- Nevjerojatno je što je napravila ova afera, čudi se Jurković. Sezona je tek počela, a krastavce, koje su do sada svake godine plasirali na tržište bez problema, sada ne mogu prodati. Posadili su iste količine kao i lani jer tko bi mogao predvidjeti takvo što.
Emiliano Zohil, također proizvođač povrća iz Pomera, zbog spomenute afere dnevno gubi najmanje tisuću kuna. Krastavci se moraju brati svakog dana jer inače ne rastu novi, pa dnevno na ovom gospodarstvu uberu tonu krastavaca koje mahom pokušavaju plasirati putem zadruge Agroistra. Upravitelj ove zadruge Leonardo Tomašić pak očekivano odgovara da je plasman krastavaca izuzetno težak zadnjih sedam dana, a cijene su užasno pale.
Tako se krastavci, kako doznajemo od Zohila, daju veleprodaji po dvije-tri kune (bez PDV-a), a realna bi ekonomska cijena bila tri do četiri kune.
- U konačnici kilogram krastavaca kupac plati manje nego jednu kavu, uspoređuje Zohil. I cijene mladog krumpira drastično su pale, u otkupu na dvije do dvije i pol kune. Kada se prodavao onaj iz Egipta, kupci su za njega trebali izdvojiti 8,99 kuna ili nešto više, a sada kada je na tržište stigao neusporedivo ukusniji i kvalitetniji istarski mladi krumpir, prodaje se po 3,99 kuna ili kunu više, ovisno o prodajnom mjestu.
Na pitanje što misli o uvozu tolikih količina povrća, Zohil dodaje da se u Hrvatskoj ne štiti povrtlarstvo, a nije isto proizvoditi žitarice ili povrće, u koje treba uložiti znatno više rada. Dodaje također da se kod njih izuzetno pazi na svaki korak u proizvodnji. "Kontrolira se proizvodnja povrća i ono na tržište stiže zdravo", pojašnjava Zohil.
Bez zaštitnih mjera
Dok je Rusija zatvorila svoje granice za europsko povrće, a pojedine zemlje kao što su Češka i Austrija zabranile uvoz španjolskih krastavaca, Hrvatska nije primijenila takve zaštitne mjere. One bi itekako dobro došle domaćim proizvođačima, a kupci ne bi bili zakinuti količinama niti cijenama. Strah da bi zbog zabrane uvoza cijene skočile nije opravdan, tvrde proizvođači, jer cijene diktiraju trgovački lanci. Poljoprivrednici su kod nas vrlo slabo organizirani, na tržištu nemaju zajedničkog nastupa.
Otkako je dozrelo domaće povrće u plastenicima i na poljima, trgovački lanci pristaju samo na vrlo niske otkupne cijene. Posljednja afera još je više snizila cijene. Kažu da je porasla potražnja za kupusom otkako je proskribiran krastavac.
Voditelj ližnjanske zadruge Agro mladica Damir Škifić žali se da su cijene otkupa socijalne. "Trgovina nas ima u šaci, ne postoje više pravi mehanizmi ponude i potražnje. Mladi se kupus poljoprivrednicima plaća kunu do kunu i pol po kilogramu. Nakon takvih otkupnih cijena trgovački centri mogu se igrati", veli Škifić, misleći pritom na akcijske cijene.
Pregledom ponude u dućanima jučer smo se uvjerili da su cijene krastavaca u trgovačkim centrima od pet do sedam kuna po kilogramu, cijena kupusa je oko dvije i pol kune. No i takvo povrće po sniženim cijenama nema očekivanu prođu. Proizvođači se nadaju da će s dolaskom turista potrošnja porasti, pa će im se barem dio nastale štete nadoknaditi.
Na naš upit je li pala prodaja povrća u trgovačkom lancu Kaufland, tamošnji glasnogovornik Goran Butorac odgovara da se osjeća lagana suzdržanost kupaca vezano uz prodaju krastavaca i zelene salate. Naglašava da se voće i povrće nabavlja gotovo isključivo od domaćih proizvođača.
- Tako su, primjerice, svi krastavci u Kauflandu proizvedeni u Hrvatskoj, odgovara Butorac.
Zoran Jelenić iz Puljanke pak veli da nisu primijetili manju prodaju. Upit smo proslijedili i ostalim trgovačkim centrima, ali odgovori nisu stigli do predaje ovog teksta. (Jasna ORLIĆ)
Tako se krastavci, kako doznajemo od Zohila, daju veleprodaji po dvije-tri kune (bez PDV-a), a realna bi ekonomska cijena bila tri do četiri kune.
- U konačnici kilogram krastavaca kupac plati manje nego jednu kavu, uspoređuje Zohil. I cijene mladog krumpira drastično su pale, u otkupu na dvije do dvije i pol kune. Kada se prodavao onaj iz Egipta, kupci su za njega trebali izdvojiti 8,99 kuna ili nešto više, a sada kada je na tržište stigao neusporedivo ukusniji i kvalitetniji istarski mladi krumpir, prodaje se po 3,99 kuna ili kunu više, ovisno o prodajnom mjestu.
Na pitanje što misli o uvozu tolikih količina povrća, Zohil dodaje da se u Hrvatskoj ne štiti povrtlarstvo, a nije isto proizvoditi žitarice ili povrće, u koje treba uložiti znatno više rada. Dodaje također da se kod njih izuzetno pazi na svaki korak u proizvodnji. "Kontrolira se proizvodnja povrća i ono na tržište stiže zdravo", pojašnjava Zohil.
Bez zaštitnih mjera
Dok je Rusija zatvorila svoje granice za europsko povrće, a pojedine zemlje kao što su Češka i Austrija zabranile uvoz španjolskih krastavaca, Hrvatska nije primijenila takve zaštitne mjere. One bi itekako dobro došle domaćim proizvođačima, a kupci ne bi bili zakinuti količinama niti cijenama. Strah da bi zbog zabrane uvoza cijene skočile nije opravdan, tvrde proizvođači, jer cijene diktiraju trgovački lanci. Poljoprivrednici su kod nas vrlo slabo organizirani, na tržištu nemaju zajedničkog nastupa.
Otkako je dozrelo domaće povrće u plastenicima i na poljima, trgovački lanci pristaju samo na vrlo niske otkupne cijene. Posljednja afera još je više snizila cijene. Kažu da je porasla potražnja za kupusom otkako je proskribiran krastavac.
Voditelj ližnjanske zadruge Agro mladica Damir Škifić žali se da su cijene otkupa socijalne. "Trgovina nas ima u šaci, ne postoje više pravi mehanizmi ponude i potražnje. Mladi se kupus poljoprivrednicima plaća kunu do kunu i pol po kilogramu. Nakon takvih otkupnih cijena trgovački centri mogu se igrati", veli Škifić, misleći pritom na akcijske cijene.
Pregledom ponude u dućanima jučer smo se uvjerili da su cijene krastavaca u trgovačkim centrima od pet do sedam kuna po kilogramu, cijena kupusa je oko dvije i pol kune. No i takvo povrće po sniženim cijenama nema očekivanu prođu. Proizvođači se nadaju da će s dolaskom turista potrošnja porasti, pa će im se barem dio nastale štete nadoknaditi.
Na naš upit je li pala prodaja povrća u trgovačkom lancu Kaufland, tamošnji glasnogovornik Goran Butorac odgovara da se osjeća lagana suzdržanost kupaca vezano uz prodaju krastavaca i zelene salate. Naglašava da se voće i povrće nabavlja gotovo isključivo od domaćih proizvođača.
- Tako su, primjerice, svi krastavci u Kauflandu proizvedeni u Hrvatskoj, odgovara Butorac.
Zoran Jelenić iz Puljanke pak veli da nisu primijetili manju prodaju. Upit smo proslijedili i ostalim trgovačkim centrima, ali odgovori nisu stigli do predaje ovog teksta. (Jasna ORLIĆ)
Fotogalerija
