Istarski obrtnici za osnivanje fonda solidarnosti
Prihodi županijske obrtničke komore u 2012. šest posto manji (N. LAZAREVIĆ)
Istarski obrtnici na skupštini održanoj u hotelu Vela Nera u Šišanu usvojili su financijski proračun županijske obrtničke komore za 2012. te odredili da komorski doprinos u idućoj godini, kao i dosad, bude 23 kune mjesečno po obrtniku uz pet posto naknade Poreznoj upravi za vođenje poslova naplate.
Eros Sorić, tajnik Komore, rekao je da se financijski proračun temelji na financijskim pokazateljima Komore u prvih devet mjeseci ove godine te da je sačinjen na temelju planiranih prihoda i rashoda. Prihodi za 2012. manji su u odnosu na ovu godinu za 5,86 posto i iznose 3,39 milijuna kuna, koliko su i planirani rashodi.
Najviše prihoda planira se ostvariti od komorskog doprinosa, ukupno dva milijuna kuna, a ta je brojka izračunata na osnovi broja obrtnika kojih je u Istarskoj županiji nešto više od 8.000. Među rashodima najviša stavka, gotovo dva milijuna kuna, odlazi na troškove sajmova, službenih putovanja, naknade članovima u predstavničkim i drugim tijelima te druge materijalne troškove. Na plaće zaposlenih u Komori utrošit će se pak 968 tisuća kuna.
Sorić je, prenoseći informaciju o financijskom poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine, rekao da je ostvareno 2,13 milijuna kuna prihoda, što je 59 posto planiranog, te 1,9 milijuna kuna rashoda, što je u odnosu na plan 53 posto.
U programu rada Obrtničke komore za 2012. kao prioriteti navedeni su borba protiv nelikvidnosti, prijedlog smanjenja PDV-a i povećanje praga za ulazaka u sustav PDV-a za obrtnike, prijedlog uvođenja kratkotrajnog zapošljavanja, omogućavanje poslovanja blokiranih obrtnika omogućavanjem legalnog poslovanja dijelom sredstava iz priljeva.
Eros Sorić, tajnik Komore, rekao je da se financijski proračun temelji na financijskim pokazateljima Komore u prvih devet mjeseci ove godine te da je sačinjen na temelju planiranih prihoda i rashoda. Prihodi za 2012. manji su u odnosu na ovu godinu za 5,86 posto i iznose 3,39 milijuna kuna, koliko su i planirani rashodi.
Najviše prihoda planira se ostvariti od komorskog doprinosa, ukupno dva milijuna kuna, a ta je brojka izračunata na osnovi broja obrtnika kojih je u Istarskoj županiji nešto više od 8.000. Među rashodima najviša stavka, gotovo dva milijuna kuna, odlazi na troškove sajmova, službenih putovanja, naknade članovima u predstavničkim i drugim tijelima te druge materijalne troškove. Na plaće zaposlenih u Komori utrošit će se pak 968 tisuća kuna.
Sorić je, prenoseći informaciju o financijskom poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine, rekao da je ostvareno 2,13 milijuna kuna prihoda, što je 59 posto planiranog, te 1,9 milijuna kuna rashoda, što je u odnosu na plan 53 posto.
U programu rada Obrtničke komore za 2012. kao prioriteti navedeni su borba protiv nelikvidnosti, prijedlog smanjenja PDV-a i povećanje praga za ulazaka u sustav PDV-a za obrtnike, prijedlog uvođenja kratkotrajnog zapošljavanja, omogućavanje poslovanja blokiranih obrtnika omogućavanjem legalnog poslovanja dijelom sredstava iz priljeva.
Obrtnici će predložiti i povišenje kriterija za prelazak u kategoriju onih koji plaćaju porez na dobit, uvođenje mogućnosti korištenja naknade za nezaposlenost i poduzetničke plaće. Tražit će i uvođenje licenci za obavljanje obrtničke djelatnosti, nadzor i poštivanje kategorizacije ugostiteljskih objekata te omogućavanje pomaganja članova obitelji u obrtu.
Obrtnici su se u raspravi požalili da imaju neravnopravan položaj u odnosu na velike poduzetnike koji se ne diraju ako ne plate obveze. Mirko Vuco iz Udruženja obrtnika Bujštine predložio je da se osnuje fond solidarnosti za pomoć obrtnicima koji se nađu u financijskim poteškoćama.
Istaknut je i problem poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pule koje obrtnici žele kupiti, a Grad im ih, kako kažu, ne želi prodati jer ne želi izgubiti zlatnu koku, dok s druge strane prodaje neke druge poslovne prostore čiji najam ne može naplatiti.
Priznanja Komore za promicanje ugleda struke dodijeljena su obrtima Goldfren iz Pazina u vlasništvu Elvisa Aničića, trgovačkom obrtu Market Plava laguna Ivice Milotića, Galvanizaciji Lovrić Pula (vlasnik Ilija Lovrić) te buzetskom PAB-u Akrapović u vlasništvu Mihe Akrapovića. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Obrtnici su se u raspravi požalili da imaju neravnopravan položaj u odnosu na velike poduzetnike koji se ne diraju ako ne plate obveze. Mirko Vuco iz Udruženja obrtnika Bujštine predložio je da se osnuje fond solidarnosti za pomoć obrtnicima koji se nađu u financijskim poteškoćama.
Istaknut je i problem poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pule koje obrtnici žele kupiti, a Grad im ih, kako kažu, ne želi prodati jer ne želi izgubiti zlatnu koku, dok s druge strane prodaje neke druge poslovne prostore čiji najam ne može naplatiti.
Priznanja Komore za promicanje ugleda struke dodijeljena su obrtima Goldfren iz Pazina u vlasništvu Elvisa Aničića, trgovačkom obrtu Market Plava laguna Ivice Milotića, Galvanizaciji Lovrić Pula (vlasnik Ilija Lovrić) te buzetskom PAB-u Akrapović u vlasništvu Mihe Akrapovića. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
