Istarski kočari razmišljaju o novom poslu?
Koćarice u Puli (M. ANGELINI)
Kočarenje unutar tri milje od obale, koje je s prvim danom nove godine trebalo biti zabranjeno, ostaje i dalje na snazi. Jedna je to od posljednjih odluka ministra Petra Čobankovića koja se odnosila na odgodu strožih propisa u kočarenju koje će Hrvatska morati početi primjenjivati ulaskom u EU.
No, problem bi mogla predstavljati činjenica da se ti postroženi propisi navode u Uredbi za Mediteran, čiji je potpisnik i Hrvatska, što bi značilo da se pravila moraju primjenjivati odmah po njihovom stupanju na snagu. Uostalom, i bivše Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bilo je svjesno toga pa je 2010. u Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru navelo da se od 1. siječnja 2012. zabranjuje kočarenje unutar tri milje od obale ukoliko dubina ne prelazi 50 metara. Valja pritom pojasniti da bi se u slučaju da dubina prelazi 50 metara moglo kočariti na minimalno milju i pol od obale. Na osnovi čega je onda bivši ministar tu odluku odgodio do ulaska Hrvatske u EU, upitali smo predstavnike ribara koji su i inzistirali na odgodi.
Po mišljenju predsjednika hrvatskog Ceha ribara Vladana Bojića, odgoda ni po čemu nije sporna. Smatra da je Hrvatska u svoje propise ugradila ono što nalaže Uredba za Mediteran koju je donio Generalni savjet za ribarstvo Mediterana (GFCM). To što se sada odgađa njihovo stupanje na snagu, Bojić ne vidi kao problem. Naprotiv, smatra da je to bilo nužno.
- Ne trebamo biti veći pape od samog pape. Uostalom, naši su propisi još prije 10-ak godina bili stroži od europskih. Tražili smo da se odgodi primjena ove zabrane kočarenja unutar tri milje, jer bi nas to dovelo u još teži položaj od sadašnjeg. Ulovi su ionako već prepolovljeni, stoga nam ova odgoda dođe tek kao mala pomoć, kaže Bojić.
Ova je europska odredba o kočarenju posebno pogodila istarske ribare koji su zahtijevali njenu odgodu, odnosno čak i izuzeće od primjene. Naime, uz zapadnu obalu Istre dubina mora do granice s Italijom ne prelazi 50 metara, što bi značilo da nitko od istarskih kočara ne bi mogao loviti unutar tri milje. Zbog toga je u jednom trenutku i kasnilo zaključenje pregovora s EU-om o ribarstvu. Zapadna obala Istre je na koncu postala izuzetak, odnosno istarski kočari moći će kočariti na dubini manjoj od 50 metara na najmanje milju i pol od obale do 30. lipnja 2014. To je, dakle, ostvareno i prije odgode primjene novih propisa na čitavoj hrvatskoj obali. Do istog datuma dozvoljeno je i kočarenje na najmanje milju od obale brodovima kraćim od 15 metara, ali ako je dubina veća od 50 metara.
Ribari potiho priznaju poraz. Morat će se prilagoditi novim pravilima igre. Kočarenje na najmanje tri milje tek je jedno od njih. Puno veći problem za ribare sa zapadne obale Istre predstavljat će propisana veličina oka mreže za kočarenje. Propisi za Mediteran predviđaju kvadratno oko od 24 milimetra (toliko bi trebala biti dugačka jedna stranica oka, op. a.) koje se ne zatvara, dok sada naši ribari upotrebljavaju oko od 20 mm koje se zatvara, odnosno prelazi u romboid kod povlačenja.
S tim povećanjem oka s tržišta će u potpunosti nestati folpo i trilja, koji predstavljaju glavni, a ponekad i jedini ulov u Istri, upozoravaju lokalni ribari. Kažu da će kočarenje na zapadnoj obali Istre postati potpuno nerentabilno. Vjerojatno će od te vrste ribolova morati odustati. Pitaju se kako će preživjeti oni, ali i zaposlenici na tim brodovima. Od njihovog posla ovise mnoge obitelji. Hoće li se svi preorijentirati na ribolov mrežama stajaćicama? U tom slučaju mogao bi se dogoditi prelov švoja.
- Morat ćemo prihvatiti veće oko. No, to nije najgore. Mislim da ćemo se susresti s puno težim problemima pri ulasku u Uniju, nimalo optimistično zaključuje Bojić. (Bojan ŽIŽOVIĆ)
Ribarstvo ostalo bez ministarstva
Tek četiri godine potrajalo je da ribarstvo ima svoje zasluženo mjesto u nazivu jednog ministarstva. Bivša HDZ-ova Vlada poslije prošlih parlamentarnih izbora oformila je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nova Vlada je, međutim, izbacila ribarstvo iz naziva tog ministarstva. Ribarski predstavnici su ogorčeni. Predsjednik Ceha kaže da ni od koga iz nove vlasti ne uspijevaju dobiti informacije u kojem smjeru misle voditi ribarsku politiku.
- Govori se samo o poljoprivredi. Smatramo da je ribarstvo barem ravnopravno poljoprivredi. Vrijednost izvoza tune premašuje cjelokupni promet s pšenicom. Velika nepravda za ribarstvo je što je ono izbačeno iz naziva ministarstva. Problemi su u tom sektoru veliki. Zato očekujemo da će za doministra biti izabran vrsni poznavatelj prilika u ribarstvu, kaže Bojić.
No, problem bi mogla predstavljati činjenica da se ti postroženi propisi navode u Uredbi za Mediteran, čiji je potpisnik i Hrvatska, što bi značilo da se pravila moraju primjenjivati odmah po njihovom stupanju na snagu. Uostalom, i bivše Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bilo je svjesno toga pa je 2010. u Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru navelo da se od 1. siječnja 2012. zabranjuje kočarenje unutar tri milje od obale ukoliko dubina ne prelazi 50 metara. Valja pritom pojasniti da bi se u slučaju da dubina prelazi 50 metara moglo kočariti na minimalno milju i pol od obale. Na osnovi čega je onda bivši ministar tu odluku odgodio do ulaska Hrvatske u EU, upitali smo predstavnike ribara koji su i inzistirali na odgodi.
Po mišljenju predsjednika hrvatskog Ceha ribara Vladana Bojića, odgoda ni po čemu nije sporna. Smatra da je Hrvatska u svoje propise ugradila ono što nalaže Uredba za Mediteran koju je donio Generalni savjet za ribarstvo Mediterana (GFCM). To što se sada odgađa njihovo stupanje na snagu, Bojić ne vidi kao problem. Naprotiv, smatra da je to bilo nužno.
- Ne trebamo biti veći pape od samog pape. Uostalom, naši su propisi još prije 10-ak godina bili stroži od europskih. Tražili smo da se odgodi primjena ove zabrane kočarenja unutar tri milje, jer bi nas to dovelo u još teži položaj od sadašnjeg. Ulovi su ionako već prepolovljeni, stoga nam ova odgoda dođe tek kao mala pomoć, kaže Bojić.
Ova je europska odredba o kočarenju posebno pogodila istarske ribare koji su zahtijevali njenu odgodu, odnosno čak i izuzeće od primjene. Naime, uz zapadnu obalu Istre dubina mora do granice s Italijom ne prelazi 50 metara, što bi značilo da nitko od istarskih kočara ne bi mogao loviti unutar tri milje. Zbog toga je u jednom trenutku i kasnilo zaključenje pregovora s EU-om o ribarstvu. Zapadna obala Istre je na koncu postala izuzetak, odnosno istarski kočari moći će kočariti na dubini manjoj od 50 metara na najmanje milju i pol od obale do 30. lipnja 2014. To je, dakle, ostvareno i prije odgode primjene novih propisa na čitavoj hrvatskoj obali. Do istog datuma dozvoljeno je i kočarenje na najmanje milju od obale brodovima kraćim od 15 metara, ali ako je dubina veća od 50 metara.
Ribari potiho priznaju poraz. Morat će se prilagoditi novim pravilima igre. Kočarenje na najmanje tri milje tek je jedno od njih. Puno veći problem za ribare sa zapadne obale Istre predstavljat će propisana veličina oka mreže za kočarenje. Propisi za Mediteran predviđaju kvadratno oko od 24 milimetra (toliko bi trebala biti dugačka jedna stranica oka, op. a.) koje se ne zatvara, dok sada naši ribari upotrebljavaju oko od 20 mm koje se zatvara, odnosno prelazi u romboid kod povlačenja.
S tim povećanjem oka s tržišta će u potpunosti nestati folpo i trilja, koji predstavljaju glavni, a ponekad i jedini ulov u Istri, upozoravaju lokalni ribari. Kažu da će kočarenje na zapadnoj obali Istre postati potpuno nerentabilno. Vjerojatno će od te vrste ribolova morati odustati. Pitaju se kako će preživjeti oni, ali i zaposlenici na tim brodovima. Od njihovog posla ovise mnoge obitelji. Hoće li se svi preorijentirati na ribolov mrežama stajaćicama? U tom slučaju mogao bi se dogoditi prelov švoja.
- Morat ćemo prihvatiti veće oko. No, to nije najgore. Mislim da ćemo se susresti s puno težim problemima pri ulasku u Uniju, nimalo optimistično zaključuje Bojić. (Bojan ŽIŽOVIĆ)
Ribarstvo ostalo bez ministarstva
Tek četiri godine potrajalo je da ribarstvo ima svoje zasluženo mjesto u nazivu jednog ministarstva. Bivša HDZ-ova Vlada poslije prošlih parlamentarnih izbora oformila je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nova Vlada je, međutim, izbacila ribarstvo iz naziva tog ministarstva. Ribarski predstavnici su ogorčeni. Predsjednik Ceha kaže da ni od koga iz nove vlasti ne uspijevaju dobiti informacije u kojem smjeru misle voditi ribarsku politiku.
- Govori se samo o poljoprivredi. Smatramo da je ribarstvo barem ravnopravno poljoprivredi. Vrijednost izvoza tune premašuje cjelokupni promet s pšenicom. Velika nepravda za ribarstvo je što je ono izbačeno iz naziva ministarstva. Problemi su u tom sektoru veliki. Zato očekujemo da će za doministra biti izabran vrsni poznavatelj prilika u ribarstvu, kaže Bojić.
