Istarski biografski leksikon/Dizionario biografico istriano

Prošlog tjedna u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca promoviran je Istarski biografski leksikon u čiji je nastanak, kao autor i član uređivačkog kolegija sudjelovao i naš sugrađanin Goran Prodan. Na čelu uređivačkog tima i projekta za čiju je realizaciju trebalo šest godina stoji akademik Robert Matijašić a opsežni volumen donosi biografije osoba koje su radom doprinijele današnjoj Istri. Unatoč nekim stavovima da ova knjiga nije bila nužna, s obzirom na to da imamo Istarsku enciklopediju i mrežnu Istrapediju koja se stalno dopunjava, valja odmah reći da je knjiga jedno od kapitalnih izdavačkih djela kakvo bi u biblioteci trebao imati svatko komu je povijest i tradicija Istre na duši kao zalog opstojnosti regionalnog identiteta i kulture u širem smislu riječi. Osim toga, Istarski biografski leksikon jamči da ljudi koji su gradili Istru svojim stručnim znanjem i vještinama neće biti zaboravljeni.

Knjiga je nastala u suradnji Istarske županije i Čakavskog sabora u Žminju i promovirana je 20 godina nakon Istarske enciklopedije iz koje je u novi volumen prenijet veliki broj natuknica. Točnije, 60 posto natuknica u Leksikonu prenijeto je iz Istarske enciklopedije i Istrapedije a ostalo su nove natuknice. Devetstotinjak novih biografskih natuknica napisalo je osamdesetak autora među kojima je, osim spomenutog Prodana, šest naših sugrađana i sugrađanki. Primjerice, porečki sudac Alen Barbić napisao je natuknicu o Sergiju Endrigu, a Gordana Restović o svom ocu Antonu Restoviću, jednom od pionira porečkog turizma. Posebno je značajan doprinos mladog doktora povijesnih znanosti Josipa Banića, a tu su još Robert Buršić, Marina Dodić i dr. Ivan Matejčić. Urednik Matijašić rekao je kako će nove natuknice biti prenesene u Istrapediju.

U Leksikon su uvrštene biografije osoba čiji je životni ciklus završen do rujna prošle godine. A na predstavljanju knjige pulska glumica Petra B. Blašković povezala je dvije iznimne biografije kroz scensku minijaturu – dijalog između Giuseppine Martinuzzi, labinske pedagoginje, pjesnikinje, komunistkinje i Drage Orlića, učitelja, slikara i pjesnika, kroz njegovu pjesmu „Giuseppina ti voglio bene“.

Leksikon su promovirali njegov glavni urednik, akademik Matijašić, glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić, Bruno Kragić ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i leksikografski savjetnik Vlaho Bogišić, koji je prije nešto više od 20 godina s tadašnjim županom Ivanom Jakovčićem dogovarao prvo leksikografsko izdanje o Istri, Istarsku enciklopediju. Leksikon donosi ukupno 2262 biografske natuknice u dvojezičnom, hrvatsko-talijanskom izdanju koje ima 1031 stranicu. Akademik Matijašić imao je pomoć Uredničkog odbora koji su, osim spomenutog Prodana i Šiklića činili Boris Domagoj Biletić, Dean Krmac i Maurizio Levak. Nada Galant bila je tajnica uredništva a prijevode potpisuju Elis Barbalich Geromella, Laura Marchig i Carla Rotta. Hrvatski tekst lektorirala je Martina Šaina Ivetić a talijanski Silvio Forza, dok koncept i grafičko oblikovanje otpisuje Darko Ivić.

Promocija Istarskog biografskog leksikona bila je prilika istaknuti kako Istra prednjači po regionalnim leksikografskim izdanjima a ravnatelj Leksikografskog zavoda podsjetio je kako je prije 20 godina Istarska enciklopedija razgrabljena na promociji i kako je ostala najprodavanija knjiga njegove ustanove. Rekao je i kako Leksikon svjedoči o povijesti specifične zajednice i kulture, ali pokazuje i da leksikografska izdanja ne moraju biti dosadna:

- Rekao bih da Istarski biografski leksikon slijedi Diderotovu ideju enciklopedije koja se čita kao beletristika.

Vlaho Bogišić spomenuo je, između ostaloga, kako se od mitova ne živi te da se po tome Istra razlikuje od drugih dijelova Hrvatske.

Urednik Matijašić svečano je primjerke Leksikona uručio županu Borisu Miletiću i pročelniku Županijskog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimiru Torbici a svoj besplatni primjerak dobili su svi koji su pratili predstavljanje knjige u Svetim srcima.

Istarski biografski leksikon distribuira Čakavski sabor Žminj po cijeni od 70 eura.