Intermedijalna priča Novigrada - Novo mjesto sjećanja
Razglednica u boji - Novigrad osamdesetih
[slika1]
Američka teoretičarka Svetlana Boym u djelu Budućnost nostalgije istaknula je kako nostalgija izgleda kao žudnja za nekim mjestom, međutim riječ je o čežnji za drukčijim vremenom – vremenom našeg djetinjstva i sporijih ritmova naših snova. Izložba Novo mjesto sjećanja intermedijalna je priča o Novigradu koja pomoću različitih medija predstavlja prošlost našega grada, ali ujedno evocira na jedno novo mjesto čija su sjećanja pretočena u novu medijsku umjetnost, u virtualni svijet današnjice.
Kroz seriju izloženih radova koje Muzej Lapidarium već duži niz godina pažljivo čuva u svom fundusu, želja nam je iznova vratiti vas u djetinjstvo i podsjetiti vas na sve one snove o kojima ste čeznutljivo maštali igrajući se na ulicama grada u kojem ste odrastali ili ga pak vjerno posjećivali. Kolektivna sjećanja novigradskih obitelji, obljetnice proslave zaštitnika grada sv. Pelagija i pregršt različitih uspomena s ljetovanja u Novigradu, prikupili smo kroz materijalne donacije naših sugrađana, kulturnih institucija i fundusa Muzeja. Francuski teoretičar Pierre Nora govorio je kako je sjećanje život koji prenosi društvo pa je stoga u trajnoj evoluciji, otvoreno dijalektici uspomene i zaborava, osjetljivo na sva prisvajanja i manipulacije, podložno dugim mirovanjima, ali i naglim oživljavanjima.
Izložba
Novo mjesto sjećanja
svjedoči o tragovima nostalgične povijesti i suvremenog sjećanja koje u današnje vrijeme zauzima oblik arhivskog. Takva vrsta sjećanja potpuno se oslanja na ono najpreciznije u tragovima, najmaterijalnije u ostacima, najkonkretnije u snimci i najvidljivije u slici.
1
Tragove o povijesnim vizurama Novigrada, kulturnoj baštini, tradicionalnim konceptima svakodnevice i suvremenim umjetničkim interpretacijama grada pronašli smo na starim fotografijama i razglednicama, plakatima, karikaturama, slikama, grafikama, skulpturama, planovima grada, filmovima, knjigama te ostalim materijalnim dokumentima. Cilj izložbe je, uz kulturološki osvrt, pokazati i muzejsku građu koja čini sastavni dio zbirke Muzeja Lapidarium. Svojevrsni 'lajtmotiv' bila je sva muzejska građa s nazivima Novigrad – Cittanova.
Regulacija trga u Novigradu 1873.
Uz ponovno oživljavanje kulturološke povijesti Novigrada i svih onih lijepih, nezaboravljenih uspomena koje su usko vezane uz prostor življenja i kulture grada, izložba je zamišljena kao svojevrsna intermedijalna priča koja prožimanjem različitih medija u suvremenom digitalnom dobu upućuje na društveno-kulturne projekcije svijeta realizirane budućnosti. Ne one realizirane budućnosti u kojoj nostalgija za uspomenama iz prošlosti blijedi ili gdje su kolektivna društvena sjećanja potisnuta, već realiziranog stanja suvremenog načina života digitalnog doba. Fotografije se danas jedva pa razvijaju, a razglednice je zamijenilo virtualno doba slanja fotografija s putovanja ili obiteljskih druženja koje su nam dostupne odmah, jednim „klikom“.
Strip Stelija Pauletića Vargola (2006.
Izložbom
Intermedijalna priča Novigrada – Novo mjesto sjećanja
želja nam je, makar na trenutak, vratiti se u ne tako davno vrijeme kada su razglednice, razvijene fotografije i ostala materijalna dokumentacija društvenog življenja bile glavni mehanizmi vizualizacije svijeta putem slike. Kultura kao glavna okosnica ljudskog življenja posredstvom medija dobiva novu dimenziju razumijevanja svijeta. Kao povijesna tvorevina ljudskoga duha počinje se razvijati i napredovati od stadija tradicionalne slike, preko pisma/teksta do posljednjeg stadija postmodernističke svijesti u digitalnom dobu tehničkih slika.
2
Konstrukcija svakodnevnog života u suvremenoj kulturi nosi društvene promjene, međutim koncept sjećanja ostaje u trajnom naslijeđu društvene zajednice, što je ujedno i dio ove intermedijalne priče o Novigradu. Slavni francuski književnik Marcel Proust u napisao je kako je sjećanje nepredvidiva avantura. Moguće da je i izložba
Novo mjesto sjećanja
jedna od njih.
mag. cult. Dina Kamber (dp)
1
Pierre Nora: „Između sjećanja i povijesti“, Diskrepancija, 2007., svezak 8, br.12
2
Žarko Paić „Vizualne komunikacije“, cvs-centar za vizualne studije, Zagreb 2008.