#Poreč
#Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
#maslinarstvo
#poljoprivreda
#eterična ulja
#pesticidi
Institut u Poreču istražio kako eterična ulja djeluju na bolesti masline
Izvor:
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Mogu li se masline od nekih bolesti u budućnosti štititi prirodnim spojevima i tako smanjiti korištenje klasičnih sredstava za zaštitu bilja? Upravo su to proteklih pet godina istraživali znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.
U projektu Anti-Mikrobi-OL proučavali su djelovanje različitih prirodnih spojeva na bakterije i gljive koje napadaju masline. U istraživanje su, uz Hrvatsku, bili uključeni stručnjaci iz Slovenije, Portugala, Italije te Bosne i Hercegovine.
Među prirodnim spojevima posebno su istraživali eterična ulja origana, timijana i kineskog cimetovca. Upravo su ona u laboratorijskim uvjetima pokazala vrlo dobre rezultate protiv pojedinih uzročnika bolesti masline.
Posebno se istaknuo karvakrol, prirodni spoj koji je jedan od glavnih sastojaka eteričnog ulja origana.
- Eterična ulja i njihove glavne komponente pokazali su se vrlo učinkovitima kod fitopatogena u laboratorijskim uvjetima. Među najboljima pokazali su se origano i njegova glavna komponenta karvakrol, zatim timijan, objašnjava dr. sc. Sara Godena, voditeljica projekta i viša znanstvena suradnica Instituta.
Kod gljivica su dobre rezultate pokazali i cimetovac te njegova glavna komponenta e-cinamaldehid.
Dobri rezultati, ali još nije riječ o gotovom sredstvu za maslinike
Važno je naglasiti da su najbolji rezultati dobiveni u laboratorijskim uvjetima. To ne znači da maslinari već sada eterična ulja mogu koristiti kao zamjenu za postojeća sredstva.
Znanstvenici tek trebaju utvrditi koje su količine sigurne i učinkovite. Prevelika koncentracija prirodnih spojeva može oštetiti samu maslinu, primjerice izazvati oštećenja na listovima.
Problem kod eteričnih ulja predstavlja i njihovo brzo hlapljenje.
Zato rezultati zasad pokazuju potencijal za razvoj budućih prirodnih pripravaka, ali prije njihove primjene u maslinicima potrebna su dodatna istraživanja.
Istraživali i bolesti koje su pronašli u istarskim maslinicima
Znanstvenici su tijekom projekta istraživali i bolesti prisutne na maslinama u Istri.
Posebnu pozornost posvetili su raku ili šugi masline, bakterijskoj bolesti koja se prepoznaje po kvrgavim izraslinama na granama i drugim dijelovima stabla. Simptome ove bolesti pronašli su na 23 sorte maslina u istraživanim istarskim maslinicima.
Bolest ne mora uništiti cijelo stablo, ali ga može oslabiti i dovesti do sušenja pojedinih dijelova.
- Rak masline ne znači nužno da će cijela biljka odumrijeti, ali maslina slabi, a napadnuti dijelovi mogu se početi sušiti, objašnjava Godena.
Istraživali su i različite gljive povezane sa sušenjem maslina. Pritom su neke vrste prvi put zabilježene na maslini u Hrvatskoj, a šest vrsta prvi put na maslini u svijetu.
Maslinarima i dalje ostaju važna osnovna pravila
Bez obzira na buduća sredstva zaštite, istraživači upozoravaju da velik dio zaštite masline počinje pravilnim održavanjem maslinika.
Kod raka masline i gljivičnih bolesti posebno su važni pravilna rezidba i dezinfekcija alata. Zaražene grane treba odrezati do zdravog dijela, a alat nakon rada na zaraženom stablu dezinficirati.
Preporučuju da se prvo orezuju zdrava, a zatim zaražena stabla. Zaraženi biljni materijal treba ukloniti iz maslinika, a rezidbu je bolje izbjegavati tijekom kišovitog vremena jer vlaga pogoduje širenju bolesti.
Istraživanje je pokazalo i da sve sorte masline nisu jednako osjetljive. Kod raka masline Istarska bjelica pokazala je najmanju osjetljivost, dok je Rosinjola bila najosjetljivija među testiranim sortama.
Sada na red dolazi smrdljivi martin
Završetkom petogodišnjeg projekta istraživanja neće stati. Karvakrol, koji je pokazao dobre rezultate protiv pojedinih uzročnika bolesti masline, znanstvenici će sada testirati i na smeđoj mramorastoj stjenici, invazivnom štetniku kojeg mnogi poznaju kao jednu od stjenica koje posljednjih godina susreću u vrtovima, voćnjacima i kućama.
Ovaj štetnik hrani se na više od 200 biljnih vrsta, među kojima su i masline.
Za buduće pokuse na Institutu su već uspostavili laboratorijski uzgoj stjenica. Od 28 jedinki prikupljenih u prirodi dobili su više od 300 novih.
Cilj novih istraživanja bit će provjeriti može li karvakrol imati ulogu i u suzbijanju ovog štetnika.
Rezultati projekta tako zasad ne znače kraj klasičnih sredstava za zaštitu bilja, ali pokazuju da bi spojevi biljnog podrijetla u budućnosti mogli postati jedan od alata za zaštitu maslina uz manju upotrebu konvencionalnih pesticida.
Fotogalerija
