Inspekcijski nadzor i legalnost korištenja računalnog softvera

U Hrvatskoj obrtničkoj komori doznajemo da su se neki obrtnici našli u problemima zbog nadzora Carinske uprave u području posjedovanja licenci za softver. Inspekcije uz plaćeni softver, naime, često pronalaze i onaj za čije korištenje pojedinci nemaju odgovarajuću licencu.

Sukladno zahtjevima Zakona o zaštiti autorskih prava i legalnosti korištenja bilo kojeg softvera, korištenje je moguće isključivo prema uvjetima vlasnika određenog softvera.

Postoji i predinstalirani softver kojeg kupac dobije sa novim računalom, a licenca obično obuhvaća probni period nakon kojeg je program potrebno platiti ili ukloniti, kao što su arhiveri, antivirusni programi, konverteri datotečnih formata i drugi.

Nakon dopuštenog perioda legalnog korištenja, neki od ovakvih programa postaju nefunkcionalni, ali je dio i dalje upotrebljiv.

Takve programe pojedinac s osnovnim informatičkim znanjima često ne može deinstalirati, jer je postupak namjerno kompliciran, pa ih korisnici ostavljaju na računalima iako ih ne koriste. Neki su obrtnici zbog posjedovanja navedenih programa kažnjeni iako nisu ni bili svjesni da su instalirani na njihova računala, pa je HOK od Carinske uprave zatražio popis softvera o kojem se najčešće radi te uputio zamolbu za edukativno djelovanje u prvoj provjeri kod obrtnika.

U svakom bi slučaju bilo dobro da sami ili u suradnji sa informatičarem provjerite imate li na računalu neki od niženavedenih programa (i ne samo njih).

Popis najčešće pronađenog nelegalnog softvera:

• Microsoft Office razne izvedbe
• WinRAR razne izvedbe
• AVG antivirusni program razne izvedbe
• Adobe Acrobat razne izvedbe
• Microsoft Windows razne izvedbe
• CCleaner
• Eset NOD 32 antivirusni program
• Winzip razne izvedbe
• AutoCAD program za crtanje
• Nero program za snimanje CD/DVD
• CorelDRAW razne izvedbe
• Adobe Photoshop razne izvedbe

Najveći broj otkrivenih nepravilnosti odnosi se na operativne sustave Microsoft Windows (razne izvedbe) za koje korisnici nisu imali odgovarajuću dokumentaciju da su isti legalni, odnosno da posjeduju odgovarajuću licencu (račun o kupnji) za iste. Postoji na desetke slobodnih operativnih sustava poput Linuxa, a tu su i slobodni programi poput LibreOfficea i drugih, pa predlažemo da sa svojim informatičarem od provjerenje razmotrite prelazak na njih. HOK/dp)