Inspekcija će kampistima na crno pokvariti ljetovanje

POREČ - Nedavno stupanje na snagu izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojima su gospodarski inspektori ovlašteni na dva mjeseca pečatiti kamp-kućice, karavane, kampere, šatore i drugu opremu osobama zatečenim u kampiranju na zemljištu u privatnom vlasništvu, izazvalo je pozor i njemačkog automobilskog kluba ADAC, koji na svojim internetskim stranicama upozorava na tu novinu najavljujući u Hrvatskoj »loša vremena za divlje kampiste«.

- Razgovarao sam s direktorom ADAC-ovog kamping vodiča Stefanom Thurnom koji je bio iznenađen činjenicom da će se pečatiti i autodomovi koji ujedno predstavljaju i prijevozno sredstvo putnika u njima, pa smatra da to zaslužuje posebno naglašavanje. I predsjednik talijanskog Federcampeggia Gianni Picilli misli da bi trebalo obavijestiti sve kampiste koji putuju autodomovima u Hrvatsku da se primjenjuje novi zakon ili im dati pisano upozorenje na ulasku u Hrvatsku kako ne bi došlo do eksplozije reklamacija. Naime, u Europi je vladalo uvjerenje da je Hrvatska tolerantna prema autodomovima jer se njihovo zadržavanje na mjestima koja nisu za to predviđena do sada vrlo malo i sporadično kažnjavalo. Naravno, ova će se vijest brzo proširiti među vlasnicima i korisnicima kampera, osobito nakon što dođe do prvih pečaćenja, ali mislim da bi već sada, preventivno, trebalo kroz sustav turističkih zajednica dati posebna upozorenja, kaže Jerko Sladoljev iz Top Camping udruge.

Valja ovdje naglasiti da je novela zakona očito usmjerena na učinkovitije sprječavanje nabujalog divljeg kampiranja na malim privatnim parcelama u neurbaniziranim zonama. Samo na istarskom poluotoku takvih je čestica, čiji su vlasnici mahom Slovenci i hrvatski državljani izvan Istre, na tisuće i tisuće. Na poljoprivrednom su zemljištu nikla i cijela divlja ljetna naselja iz kojih se kamp-kućice i prikolice nikada ni ne miču. Njihovim će pečaćenjem u lipnju - na dva mjeseca - gospodarski inspektori, ako ništa drugo, tim kampistima na crno pokvariti ljetovanje.

Naravno, uz pečaćenja slijede i novčane kazne jer po spomenutom zakonu i dalje vrijedi odredba da je kampiranje u Hrvatskoj zabranjeno na bilo kojem otvorenom prostoru osim u kampovima i sličnim vrstama smještaja (npr. kamp-odmorištima) i privremenim lokacijama na prostorima koje mogu odrediti lokalne samouprave ili javne ustanove prilikom održavanja raznih manifestacija. Za kršenje ove odredbe kazna je od dvije do 15 tisuća kuna po osobi, a na licu mjesta do tisuću kuna.

Ove novčane kazne i dalje vrijede za divlje kampiranje na zemljištima koja nisu privatna, dakle, na državnom, općinskom ili gradskom, s time da nadzor na javnim površinama provode komunalna redarstva i policija.

- Mi, naravno, podržavamo suzbijanje divljeg kampiranja jer ćemo imati više gostiju u kampovima, ali i ove nove odredbe čine nam se nedorečenima. Primjerice, što će se dogoditi ako netko bez moga znanja prenoći na mom privatnom zemljištu negdje uz cestu pa ga tamo zatekne inspekcija i zapečati mu kamper? Njemu je kamper ujedno i prijevozno sredstvo, a meni to vozilo može smetati da koristim tu zemlju. Po nama i neke dosadašnje odredbe ovoga zakona nisu dovoljno jasne. Počevši od same definicije kampiranja za koji se kaže da je boravak na nekom prostoru, ali bez precizirane vremenske dimenzije. To je problematično kad je riječ o kamperima jer praktički i zaustavljanje radi popodnevnog kupanja ili izleta na biciklima postaje kampiranje, kaže direktor Kamping udruge Hrvatske Adriano Palman. I ovom zgodom napominje manjak uređenih odmorišta za kampere te prenosi žalbe gostiju da su ona rijetka koja postoje uglavnom nekvalitetna i preskupa za uslugu koju pružaju.

Što se tiče boljeg obavještavanja kampista, Palman dodaje da su u kontaktu sa slovenskom revijom Avtodom kojoj su pomogli u objašnjavanju niza problema i upita oko kampiranja u Hrvatskoj, a te će informacije kao svojevrsni »vodič« izaći u lipanjskom broju ovog časopisa.

Iz Hrvatske turističke zajednice ističu da obavijesti o nedozvoljenom kampiranju imaju na svojim web stranicama te u specijaliziranoj brošuri i cjeniku koji se tiskaju u deset jezičnih verzija i distribuiraju na turističkim sajmovima po svijetu, u info-punktovima u zemlji, a za vrijeme turističke sezone i na graničnim prijelazima.

G. PRODAN