Insolventna trećina istarskih građevinara
Ilustracija (Arhiva)
Prognoze krizom pogođenih građevinara o tome da će 2011. biti još gora od prošle godine ostvarile su se. Iako su se mnogi nadali da će se, nakon zimske mrtve sezone, ovog proljeća građevinski radovi zahuktati, osobito obnova turističkih apartmana i hotela, s terena stižu loše vijesti.
Zdravko Crnković, predsjednik Ceha građevinara Obrtničke komore Istarske županije i vlasnik pulskog građevinskog obrta Graditelj, koji je na Vidikovcu prije desetak godina izgradio 30-ak stanova, kaže da su ove godine znatno smanjeni upiti za izvođenje radova u graditeljstvu, hotelijeri nemaju novca pa tako nema ni intenzivnih radova uoči sezone.
Građevinari se manje traže
- Po mojem iskustvu, smanjeni su upiti za sve vrste građevinskih radova, počevši od onih osnovnih zidarskih do završnih, poput uređenja fasada i interijera. Iako obično zapošljavam desetak kooperanata, zbog nedostatka posla trenutno smo na neodređeno zaposleni samo ja i dvojica radnika te povremeno i dvojica mojih sinova. Inače, sezonski poslovi odvijaju se stihijski.
Od početka ožujka do 1. lipnja dogodi se građevinski boom, a nakon tog datuma zbog gradskih odluka zabranjuju se veći građevinski radovi. Potom se na dva, tri mjeseca smanjuje potražnja. Tada građevinari pokušavaju pronaći alternativna rješenja, često nepovoljna jer moraju spuštati cijene, kaže Crnković. Osim toga, na naplatu se čeka i do tri mjeseca.
Zdravko Crnković, predsjednik Ceha građevinara Obrtničke komore Istarske županije i vlasnik pulskog građevinskog obrta Graditelj, koji je na Vidikovcu prije desetak godina izgradio 30-ak stanova, kaže da su ove godine znatno smanjeni upiti za izvođenje radova u graditeljstvu, hotelijeri nemaju novca pa tako nema ni intenzivnih radova uoči sezone.
Građevinari se manje traže
- Po mojem iskustvu, smanjeni su upiti za sve vrste građevinskih radova, počevši od onih osnovnih zidarskih do završnih, poput uređenja fasada i interijera. Iako obično zapošljavam desetak kooperanata, zbog nedostatka posla trenutno smo na neodređeno zaposleni samo ja i dvojica radnika te povremeno i dvojica mojih sinova. Inače, sezonski poslovi odvijaju se stihijski.
Od početka ožujka do 1. lipnja dogodi se građevinski boom, a nakon tog datuma zbog gradskih odluka zabranjuju se veći građevinski radovi. Potom se na dva, tri mjeseca smanjuje potražnja. Tada građevinari pokušavaju pronaći alternativna rješenja, često nepovoljna jer moraju spuštati cijene, kaže Crnković. Osim toga, na naplatu se čeka i do tri mjeseca.
U Puli, dodaje, situaciju trenutno spašavaju infrastrukturni radovi, odnosno uvođenje plina na svim gradskim lokacijama, pa posla zasad ima i previše za instalatere plinskih instalacija i one koji se bave građevinskim iskopima. Naime, sve su zgrade po sili zakona dužne atestirati instalacije radi prelaska s gradskog na zemni plin.
No, oni koji rade u drugim vrstama građevinskih djelatnosti, a ima ih podosta, jedva spajaju kraj s krajem. Stoga mnogi obrti smanjuju broj zaposlenih da bi uopće mogli opstati, a mnogi se zbog nemogućnosti podmirenja obveza i zatvaraju.
U Istarskoj županiji su 2010. radila 1.282 građevinska obrta, a preklani 1.366, što znači da su 84 ugašena, kaže Crnković. U istom su razdoblju u Puli bila 352, odnosno 360 građevinskih obrta. No, tvrdi da su ti podaci relativni jer osim gašenja treba uzeti u obzir i činjenicu da mnogi "živući" obrti drastično smanjuju broj zaposlenih pa djelatnost ostaje samo na članovima uže obitelji.
Osim toga, na naplatu se čeka i do 90 dana, i to ako glavni izvođač radova želi platiti. U suprotnom slijedi dugotrajan sudski proces. Zbog tih je činjenica oko 30 posto istarskih obrtnika koji se bave građevinarstvom insolventno, a mnogi su blokirani.
Ilegalci ugrožavaju male
Na pitanje cvjeta li u takvoj situaciji rad na crno odgovara da ilegalci u biti ne ugrožavaju prave, velike poduzetnike.
- Oni su servis građanima slabe imovinske moći, rade vrlo male poslove, kao što je bojenje soba, popravak špina, uređenje vrtova i slično. Ne želim reći da podržavam rad na crno, borimo se protiv toga, ali ipak smatram da su glavni problemi slaba kupovna moć, nesigurnost i loša opća ekonomska situacija u svim segmentima, i to na razini Hrvatske i svijeta. Obrtnici su, naime, samo servis boljestojećim građanima.
Kada je riječ o Puli, nemam informaciju o tome da se ovdje nešto značajnije gradi ili uređuje u turističkom sektoru, izuzev mini hotela iznad Karoline. Tu mislim na Arenaturist, kao nositelja turističke djelatnosti u gradu i okolici. Nema ozbiljnijih zahvata, vlasnici sa svojim osobljem sami obavljaju neke sitnije poslove, ističe Crnković.
Situacija na zapadnoj, turistički jakoj obali Istre je slična, ne postoje ozbiljniji investicijski zahvati, dodaje naš sugovornik, napominjući da ponešto radova ima u Poreču, no uz veliko spuštanje cijena, na manje od 70 kuna po bruto satu, iako bi cijena trebala iznositi 100 kuna da bi se obrti ekonomski održali. To znači da bi u tu cijenu trebale ući sve pretpostavke koje zakonodavac predviđa, od poreza i doprinosa, osobne zaštite i bolovanja do godišnjeg odmora.
Sve ispod toga na štetu je poslodavčevih osnovnih sredstava. Na pitanje kako preživljavaju ističe da obrtnici troše stare zalihe, ne kupuju nova osnovna sredstava, a odriču se i potrošnih dobara koja nisu u funkciji obrta. Na našu primjedbu da se štednja možda ogleda i u lošoj kvaliteti novoizgrađenih stanova složio se da postoji loša gradnja, ali posrijedi je i "euforija u primjećivanju grešaka".
Špekulanti uništavaju male poduzetnike
Crnković ističe i problem tvrtki koje se otvaraju iz špekulativnih pobuda, a najčešće posluju kao posrednice u nekom poslu.
- Velike firme angažiraju male poduzetnike i ucjenjuju ih odgodama plaćanja jer su oni nositelji radova, a mi mali najčešće smo podizvođači. Nakon završenog posla, smišljeno ili ne, te tvrtke odlaze u stečaj, a prije toga preliju novac u drugu tvrtku. Iako nisam imao takvih iskustava, znam dvojicu kolega koji su ostali kratki za 300-400.000 kuna, što je ogroman novac, koji poduzetnika može povući na dno.
Ne mogu vjerovati da jedan direktor upropasti firmu a da mu nitko ništa ne može. Ide u mirovinu i za njim ostaje dug, a obrtnik to ne može jer cijelom svojom mirovinom odgovara za dugove. Zašto se stečajni postupci vode dvije, tri ili pet godina? Zašto se dozvoljava špekulantima da dovedu firmu u probleme?, pita se Crnković.
U dvije godine izgubljeno 40.000 radnih mjesta
U građevinarstvu se u prosjeku gubi tisuću radnih mjesta mjesečno: koncem 2008. u Hrvatskoj je radilo 108 tisuća građevinara, a krajem 2010. nešto više od 85 tisuća.
Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da je zajedno s obrtništvom i pratećom industrijom u zadnje dvije godine u građevinarstvu izgubljeno čak 40 tisuća radnih mjesta. U padu je i fizički obujam građevinskih radova, i to 23 mjeseca zaredom. Lani su građevinski radovi u odnosu na 2009. na razini države smanjeni za 15,9 posto.
Oštar pad zadesio je i stanogradnju - lani je izgrađeno približno 9.000 stanova, gotovo triput manje nego 2008., uz pad cijena prodanih stanova. Pouzdane statistike o broju neprodanih stanova nema, a procjene se kreću između 9 i 15 tisuća. (Mirjana VERMEZOVIĆ-IVANOVIĆ)
No, oni koji rade u drugim vrstama građevinskih djelatnosti, a ima ih podosta, jedva spajaju kraj s krajem. Stoga mnogi obrti smanjuju broj zaposlenih da bi uopće mogli opstati, a mnogi se zbog nemogućnosti podmirenja obveza i zatvaraju.
U Istarskoj županiji su 2010. radila 1.282 građevinska obrta, a preklani 1.366, što znači da su 84 ugašena, kaže Crnković. U istom su razdoblju u Puli bila 352, odnosno 360 građevinskih obrta. No, tvrdi da su ti podaci relativni jer osim gašenja treba uzeti u obzir i činjenicu da mnogi "živući" obrti drastično smanjuju broj zaposlenih pa djelatnost ostaje samo na članovima uže obitelji.
Osim toga, na naplatu se čeka i do 90 dana, i to ako glavni izvođač radova želi platiti. U suprotnom slijedi dugotrajan sudski proces. Zbog tih je činjenica oko 30 posto istarskih obrtnika koji se bave građevinarstvom insolventno, a mnogi su blokirani.
Ilegalci ugrožavaju male
Na pitanje cvjeta li u takvoj situaciji rad na crno odgovara da ilegalci u biti ne ugrožavaju prave, velike poduzetnike.
- Oni su servis građanima slabe imovinske moći, rade vrlo male poslove, kao što je bojenje soba, popravak špina, uređenje vrtova i slično. Ne želim reći da podržavam rad na crno, borimo se protiv toga, ali ipak smatram da su glavni problemi slaba kupovna moć, nesigurnost i loša opća ekonomska situacija u svim segmentima, i to na razini Hrvatske i svijeta. Obrtnici su, naime, samo servis boljestojećim građanima.
Kada je riječ o Puli, nemam informaciju o tome da se ovdje nešto značajnije gradi ili uređuje u turističkom sektoru, izuzev mini hotela iznad Karoline. Tu mislim na Arenaturist, kao nositelja turističke djelatnosti u gradu i okolici. Nema ozbiljnijih zahvata, vlasnici sa svojim osobljem sami obavljaju neke sitnije poslove, ističe Crnković.
Situacija na zapadnoj, turistički jakoj obali Istre je slična, ne postoje ozbiljniji investicijski zahvati, dodaje naš sugovornik, napominjući da ponešto radova ima u Poreču, no uz veliko spuštanje cijena, na manje od 70 kuna po bruto satu, iako bi cijena trebala iznositi 100 kuna da bi se obrti ekonomski održali. To znači da bi u tu cijenu trebale ući sve pretpostavke koje zakonodavac predviđa, od poreza i doprinosa, osobne zaštite i bolovanja do godišnjeg odmora.
Sve ispod toga na štetu je poslodavčevih osnovnih sredstava. Na pitanje kako preživljavaju ističe da obrtnici troše stare zalihe, ne kupuju nova osnovna sredstava, a odriču se i potrošnih dobara koja nisu u funkciji obrta. Na našu primjedbu da se štednja možda ogleda i u lošoj kvaliteti novoizgrađenih stanova složio se da postoji loša gradnja, ali posrijedi je i "euforija u primjećivanju grešaka".
Špekulanti uništavaju male poduzetnike
Crnković ističe i problem tvrtki koje se otvaraju iz špekulativnih pobuda, a najčešće posluju kao posrednice u nekom poslu.
- Velike firme angažiraju male poduzetnike i ucjenjuju ih odgodama plaćanja jer su oni nositelji radova, a mi mali najčešće smo podizvođači. Nakon završenog posla, smišljeno ili ne, te tvrtke odlaze u stečaj, a prije toga preliju novac u drugu tvrtku. Iako nisam imao takvih iskustava, znam dvojicu kolega koji su ostali kratki za 300-400.000 kuna, što je ogroman novac, koji poduzetnika može povući na dno.
Ne mogu vjerovati da jedan direktor upropasti firmu a da mu nitko ništa ne može. Ide u mirovinu i za njim ostaje dug, a obrtnik to ne može jer cijelom svojom mirovinom odgovara za dugove. Zašto se stečajni postupci vode dvije, tri ili pet godina? Zašto se dozvoljava špekulantima da dovedu firmu u probleme?, pita se Crnković.
U dvije godine izgubljeno 40.000 radnih mjesta
U građevinarstvu se u prosjeku gubi tisuću radnih mjesta mjesečno: koncem 2008. u Hrvatskoj je radilo 108 tisuća građevinara, a krajem 2010. nešto više od 85 tisuća.
Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da je zajedno s obrtništvom i pratećom industrijom u zadnje dvije godine u građevinarstvu izgubljeno čak 40 tisuća radnih mjesta. U padu je i fizički obujam građevinskih radova, i to 23 mjeseca zaredom. Lani su građevinski radovi u odnosu na 2009. na razini države smanjeni za 15,9 posto.
Oštar pad zadesio je i stanogradnju - lani je izgrađeno približno 9.000 stanova, gotovo triput manje nego 2008., uz pad cijena prodanih stanova. Pouzdane statistike o broju neprodanih stanova nema, a procjene se kreću između 9 i 15 tisuća. (Mirjana VERMEZOVIĆ-IVANOVIĆ)
