HT nema pravo na OIB, ali ga uporno zahtijeva
1
"Ne samo da HT bez ikakve zakonske podloge zahtijeva da im damo OIB, nego već duže vrijeme maltretira korisnike učestalim pozivima sa svog govornog automata, s istim zahtjevom", požalio se čitatelj iz Rijeke, kojeg već duže vrijeme naziva automatska sekretarica HT-a s molbom da im dostavi svoj OIB.
Budući da to ne želi učiniti, jer nije niti zakonski obavezan, nazvao je, kaže, HT-ovu službu za korisnike da bi spriječio daljnje pozive, no pozivi govornog automata na njegov kućni telefon i dalje svakodnevno stižu.
Pozivi ne prestaju
- Djelatnici službe za korisnike objasnio sam da ne želim dati OIB jer ne postoje ama baš nikakvi razlozi zbog kojih bih ga bio dužan dati telekom kompaniji. Odgovorila je da HT mora prikupiti sve OIB-e svojih korisnika do određenog datuma, ali na moje pitanje zašto to mora i što će im bilo čiji OIB, nije znala odgovoriti. Na kraju je rekla da će moj broj biti maknut s liste, no već idući dan govorni automat je opet nazvao. To je čisto zlostavljanje, valjda očekuju da ću im dati OIB samo da se riješim upornih poziva, ogorčen je Riječanin.
Slična iskustva ima i čitateljica, također iz Rijeke, koja se isto, ne želeći dati OIB ni primati pozive, obratila HT-ovoj službi za korisnike, odakle su joj odgovorili da se broj ne može maknuti s popisa korisnika koje automat zove.
"Zanimljivo je da vas automat, nakon što date OIB, prestane nazivati. Kako je brojeve onih koji su dali OIB moguće maknuti s popisa, ali ne i brojeve nas koji OIB ne želimo dati?!", pita se čitateljica.
Podaci zaštićeni
Kako smo već ranije pisali, HT, po Zakonu o OIB-u, nije korisnik ovoga broja i građani mu ga nisu dužni dostaviti, koliko god taj broj bio, kako se pravdaju mnogi, javan.
Tražiti OIB smiju isključivo predstavnici državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, što HT nije, kao što nisu niti, primjerice, banke, mnoga druga privatna poduzeća koja u nemalom broju slučajeva OIB prepisuju, odnosno, preko broja osobne iskaznice ga sami uzimaju iz sustava.
Odjednom, i unatoč činjenici da postoje osobne iskaznice, nitko više, pa tako ni HT, kažu u tim tvrtkama, ne može bez OIB-a funkcionirati. Podaci su, kažu svi, zaštićeni, neće ih zlorabiti i koristit će ih isključivo u identifikacijske svrhe. Činjenica je, međutim, da će OIB-om, kad zaživi njegova prava svrha, a to je uvid u imovinsko i dohodovno stanje pojedinca, uistinu smjeti raspolagati samo ovlašteni. (M. GLAVAN, B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)
Budući da to ne želi učiniti, jer nije niti zakonski obavezan, nazvao je, kaže, HT-ovu službu za korisnike da bi spriječio daljnje pozive, no pozivi govornog automata na njegov kućni telefon i dalje svakodnevno stižu.
Pozivi ne prestaju
- Djelatnici službe za korisnike objasnio sam da ne želim dati OIB jer ne postoje ama baš nikakvi razlozi zbog kojih bih ga bio dužan dati telekom kompaniji. Odgovorila je da HT mora prikupiti sve OIB-e svojih korisnika do određenog datuma, ali na moje pitanje zašto to mora i što će im bilo čiji OIB, nije znala odgovoriti. Na kraju je rekla da će moj broj biti maknut s liste, no već idući dan govorni automat je opet nazvao. To je čisto zlostavljanje, valjda očekuju da ću im dati OIB samo da se riješim upornih poziva, ogorčen je Riječanin.
Slična iskustva ima i čitateljica, također iz Rijeke, koja se isto, ne želeći dati OIB ni primati pozive, obratila HT-ovoj službi za korisnike, odakle su joj odgovorili da se broj ne može maknuti s popisa korisnika koje automat zove.
"Zanimljivo je da vas automat, nakon što date OIB, prestane nazivati. Kako je brojeve onih koji su dali OIB moguće maknuti s popisa, ali ne i brojeve nas koji OIB ne želimo dati?!", pita se čitateljica.
Podaci zaštićeni
Kako smo već ranije pisali, HT, po Zakonu o OIB-u, nije korisnik ovoga broja i građani mu ga nisu dužni dostaviti, koliko god taj broj bio, kako se pravdaju mnogi, javan.
Tražiti OIB smiju isključivo predstavnici državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, što HT nije, kao što nisu niti, primjerice, banke, mnoga druga privatna poduzeća koja u nemalom broju slučajeva OIB prepisuju, odnosno, preko broja osobne iskaznice ga sami uzimaju iz sustava.
Odjednom, i unatoč činjenici da postoje osobne iskaznice, nitko više, pa tako ni HT, kažu u tim tvrtkama, ne može bez OIB-a funkcionirati. Podaci su, kažu svi, zaštićeni, neće ih zlorabiti i koristit će ih isključivo u identifikacijske svrhe. Činjenica je, međutim, da će OIB-om, kad zaživi njegova prava svrha, a to je uvid u imovinsko i dohodovno stanje pojedinca, uistinu smjeti raspolagati samo ovlašteni. (M. GLAVAN, B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)
