Hrvatski kreditni rejting uskoro na investicijskoj razini?
Screenshot: HRT
Hrvatski kreditni rejting trebao bi se ove godine vratiti na investicijsku razinu, a, kako se očekuje, kamatne stope neće znatnije rasti. To je procjena domaćih analitičara, koji ističu da se građani, neovisno o ulasku u eurozonu, ne trebaju pribojavati zaduživanja u kunama jer će konverziju moći obaviti bez ikakvih troškova,
javlja HRT
.
Kunski krediti posljednjih su godina sve popularniji. Od ukupne zaduženosti građana, koja iznosi 124 milijarde 400 milijuna kuna, više od polovine iznosa kredita je u kunama - 64 milijarde i 600 milijuna. Ostatak je u stranim valutama. Iako je doba niskih kamatnih stopa u Europi na izmaku, negativnih učinaka na našem tržištu ne bi trebalo biti. Barem ne još.
- Kamatne stope će se marginalno dizati, ECB će postupno voditi politiku normalizacije, tako da se građani ne trebaju brinuti, neće biti nikakvih snažnih šokova u 2019. godini, tvrdi Milan Deskar Škrbić , savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.
Nakon što je prije sedam godina naš kreditni rejting završio u tzv. "smeću", u ovoj bi se godini napokon mogao vratiti na investicijsku razinu. Možda već i u prvoj polovini 2019.
- Pokazatelji potvrđuju nastavak oporavka gospodarstva. Znači, nastavak rasta, poboljšanje fiskalne pozicije, dakle umjereni deficit ili čak mali suficit u državnoj blagajni, nastavak pada javnog duga, ističe Zrinka Živković Matijević , analitičarka Raiffeisen banke.
Nastavite čitati ovdje .
- Kamatne stope će se marginalno dizati, ECB će postupno voditi politiku normalizacije, tako da se građani ne trebaju brinuti, neće biti nikakvih snažnih šokova u 2019. godini, tvrdi Milan Deskar Škrbić , savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.
Nakon što je prije sedam godina naš kreditni rejting završio u tzv. "smeću", u ovoj bi se godini napokon mogao vratiti na investicijsku razinu. Možda već i u prvoj polovini 2019.
- Pokazatelji potvrđuju nastavak oporavka gospodarstva. Znači, nastavak rasta, poboljšanje fiskalne pozicije, dakle umjereni deficit ili čak mali suficit u državnoj blagajni, nastavak pada javnog duga, ističe Zrinka Živković Matijević , analitičarka Raiffeisen banke.
Nastavite čitati ovdje .
