Hrvatska pošta: Šuplja škuža

Izvor: Pixabay

“Računi kasne tjednima, paketi ne dolaze mjesecima, propuštaju se sudska ročišta i specijalistički pregledi, plaćaju zatezne kamate...to je realnost Istre kad govorimo o Hrvatskoj pošti i nešto što je teško zamislivo u 21. stoljeću. Grad Poreč plaća Hrvatskoj pošti rad poštanskih ureda u Novoj Vasi, Červar Portu i Baderni - da toga nema ti uredi bi odavno bilo zatvoreni. Osnovna zadaća pošte mora biti pružanje pravovremene i kvalitetne usluge građanima. Kasno primljeni računi ne smiju rezultirati opomenama i zateznim kamatama, jer građani nisu krivi za nefunkcionalan sustav.

Poštanska usluga nije luksuz, to je osnovna infrastruktura. Zato sam još jednom pozvao odgovorne da pronađu rješenje, jer je ovakvo stanje dugoročno neodrživo” - sažeo je saborski zastupnik i porečki gradonačelnik Loris Peršurić na društvenim mrežama svoje izlaganje za saborskom govornicom.

Hrvatska pošta tvrdi da su te izjave netočne te ističe da 120 poštara u Istarskoj županiji dnevno uruči oko 40.000 pošiljaka. Kažu da je u studenom kvaliteta dostave Paket24 pošiljaka iznosila 95 posto, što god to značilo u svjetlu kašnjenja isporuke pošiljaka. Navode i da “neovisna vanjska mjerenja redovito potvrđuju ispunjavanje propisanih uvjeta”.

Međutim, korisnici usluga HP-a stvarno se suočavaju s kašnjenjem pošiljaka i neisporučenim računima. Naš čitatelj nam je javio kako je 27. rujna 2024. poštom istovremeno primio opomenu za neplaćenu HRT pristojbu za lipanj te opomenu pred ovrhu za isti mjesec, što ukazuje na ozbiljne propuste u dostavi.

I mene je pošta financijski oštetila jer nikada nisam dobila dopis osiguravateljske kuće u kojem me obavještavaju o povećanju cijene police i mogućnosti da zbog toga raskinem ugovor. O tome sam doznala tek kada mi je nakon nekoliko mjeseci elektroničkom poštom stigla obavijest o dugu na ime police. Slični problemi zabilježeni su i u drugim dijelovima Hrvatske.

Iz anonimnog izvora doznajemo kako pismo s povratnicom unutar Istarske županije putuje i više od mjesec i pol dana te kako više od 90 posto pošiljaka ne zadovoljava kriterije propisane Zakonom o poštanskim uslugama. Kad je mjerenje kakvoće obavljanja univerzalne usluge u pitanju taj Zakon u Članaku 40. (NN 153/13) kaže:

(1) Davatelj univerzalne usluge mora osigurati:

1. u unutarnjem poštanskom prometu, uručenje 85% poštanskih pošiljaka najbrže kategorije u roku od jednoga radnog dana, odnosno 95% u roku od dva radna dana, a za sve ostale pošiljke u unutarnjem prometu 95% u roku od tri radna dana,

2. u međunarodnom poštanskom prometu s državama članicama Europske unije, uručenje 85% poštanskih pošiljaka najbrže kategorije u roku od tri radna dana, odnosno 97% u roku od pet radnih dana, a za druge države u okviru rokova propisanih aktima Svjetske poštanske unije.

Ove zakonske odredbe poznaje svatko tko u tvrtci/obrtu/udruzi vodi Knjigu pošte.

U demantiju HP-a zapravo nema odgovora na tvrdnje saborskog zastupnika. Pošta ne spominje kako će riješiti problem nastalih financijskih obeveza građana zbog prospusta pošte, odnosno nepravovremene isporuke pismena. Statistika i podaci o kvaliteti nisu odgovor na navode saborskog zastupnika jer daju odgovor na stvarne pritužbe. Hrvatska pošta ovim demantijem ništa ne demantira nego pokazuje kako ignorira probleme iz stvarnog života. Hrvatsku poštu nije briga za iskustva koja građani imaju u vezi s njenim poslovanjem.

Demantij HP-a je samo generalni pokušaj obrane neučinkovite poštanske službe i njime nisu nikoga mogli uvjeriti da saborski zastupnik nije u pravu. Uostalom, svatko se može uvjeriti u postojanje problema s isporukom pošiljaka na šalteru bilo kojeg poštanskog ureda. U Poreču ćete čuti i to da nemaju dovoljno poštara, pa zato isporuka kasni. Ali, to ne može biti opravdanje na duži rok.

Zato dopis koji HP naziva demantijem zapravo predstavlja šuplju škužu. Ne pokušavaju nam čak ni “zamazati oči” jer nemaju čime. Problem je velik, nije od jučer i država kao vlasnica HP mora ozbiljno prići rješavanju problema. Proces bi se mogao ubrzati podizanjem tužbi i traženjem nadoknade financisjke štete nastale zbog loše organizirane poštanske službe. Naime, na čelu HP-a je od 2017. godine Ivan Čulo. Mediji ga smatraju kontroverznim zbog niza afera, ali i štićenikom predsjednika Hrvatskog sabora koji se obračunava s neistomišljenicima, a promovira dodvorice. Poštarima u štrajku nudi postupno povećanje plaća do 20 posto. A to nije metoda kojom se mogu riješiti suštinski problemi nastali u sustavu javne usluge.