Hrvatska ne izlazi iz kruga najskupljih kampova

[slika1d]POREČ - Ni ove godine Hrvatska nije izašla iz kruga najskupljih kamping destinacija u Europi, pokazuje usporedna analiza cijena koju je nedavno objavio njemački automobilski klub ADAC. S prosjekom od 34,78 eura u kampu srednje kategorije (tri zvjezdice), u koji je uračunato noćenje za dvije odrasle osobe i jedno dijete, automobil, parcela za karavan, struja, korištenje toplog tuša (tri puta dnevno) i obavezne pristojbe ako ih ima (poput boravišne), hrvatski su kampovi na četvrtom mjestu po skupoći. Najskuplji su talijanski, s prosjekom 41,91 euro, a u poljskima je kampiranje najjeftinije - 19,46 eura.

Viši prosjek cijena od hrvatskih kampova imaju još oni u Španjolskoj i Danskoj. Usporedbe radi, u istoj analizi, koja obuhvaća 12 europskih kamping destinacija, Hrvatska je lani bila peta najskuplja, a preklani treća.

- Na prezentaciji ovogodišnje analize direkcija ADAC-ovog kamping vodiča podcrtala je da prvih pet destinacija – Italija, Španjolska, Danska, Hrvatska i Nizozemska, spadaju u red skupljih. S obzirom na to da je opće poznato da Nijemci smatraju ADAC neprikosnovenim autoritetom, koji k tome okuplja 12 milijuna članova, ovo naglašavanje naše skupoće može se odraziti na ovogodišnju potražnju, pogotovo u ovo vrijeme financijske krize i recesije, napominje kamping stručnjak Jerko Sladoljev iz Udruge top kamping kvalitete.

[slika2d]On je mišljenja da će, pribrajajući ovome sve lošiju prodaju kamping opreme, pad proizvodnje mobilnih kućica i karavana, pa i zatvaranje nekih kamping specijalista, u predstojećoj sezoni pad u ovom sektoru pratiti onaj u hotelima i apartmanima. »Želio bih vjerovati da će nas posjet kampista demantirati, ali podaci su neumoljivi i samo oni koji imaju stanovitu kvalitetu mogu se nadati istoj razini posjeta ili minimalnom minusu«, smatra Sladoljev.

Posebno je upozorio da je Hrvatska u krugu zemalja koje su u posljednjih pet godina imale najveći porast cijena kamping usluga. Od 2005. do ove godine porasle su za 18 posto, dočim su, primjerice, u Francuskoj rasle 12, u Njemačkoj 11, a u Poljskoj svega pet posto. Bilo je i smanjenja – u Mađarskoj za osam, u Švedskoj za 11 posto. Sladoljev ističe da je rast cijena u Hrvatskoj dijelom bio opravdan jer je posljednjih godina puno uloženo, posebno u Istri, u poboljšanje kvalitete usluga. No, repozicioniranje na tržištu ima svoju cijenu i teško ga je kratkoročno ostvariti, osobito u vrijeme recesije.

- Psihološki nije dobro što smo na ljestvici skupoće i ispred Nizozemske na čije kampiste i ove godine jako računamo. I dalje je naš ozbiljan problem što među vodećim kamping destinacijama u Evropi imamo daleko najmanji raspon između najskupljih i najjeftinijih kampova. Iz ovog grafikona zorno je da Italija, Španjolska, Nizozemska, Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka... imaju skupljih kampova nego Hrvatska, ali i jeftinijih što potencijalnim gostima naravno povećava mogućnost izbora.

Osobno mislim da su kod nas oni lošiji kampovi preskupi, komentirao je ADAC-ovu analizu Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske.

G. PRODAN