Hrvatska dobiva 'etičnu banku'
1
Ono što je za Margaret Thatcher nekad bila TINA - "There is no alternative", danas je za šest financijskih zadruga iz četiri europske zemlje TAMA - "There are many alternatives". Riječ je o pravnim subjektima koji se bave financijskim poslovanjem, no za razliku od komercijalnih banaka, čiji vlasnici isključivo gledaju kroz prizmu ostvarenja profita, ove etične banke i fondovi svoje poslovanje usmjeravaju na izgradnju pravednijeg društva temeljenog na zaštiti okoliša, demokratičnosti i transparentnosti.
Kako je jučer objašnjeno na "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji", održanoj u Zagrebu, etične banke se svojim djelovanjem zapravo vraćaju samim korijenima bankarstva. One svoje alate koriste za ostvarenje projekata koji poboljšavaju kvalitetu života na način da sredstva investiraju u projekte realne ekonomije, kao što su poljoprivreda, proizvodnja i obnovljivi izvori energije, odnosno projekte koji su prihvatljivi iz ekološke i društvene perspektive.
Budući da su etične banke u vlasništvu klijenata koji, zahvaljujući participativnom modelu suodlučivanja grade međusobno povjerenje, one za razliku od komercijalnih banaka ne posluju na financijskom tržištu, odnosno ne špekuliraju novcem klijenata. Bez pritiska stvaranja ekstra profita, etične banke nude daleko povoljnije usluge koje prilagođavaju potrebama svojih korisnika, tj. vlasnika. Jedna od njihovih prednosti je i što financiraju aktivnosti zadruga, udruga, jedinica lokalne samouprave, obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava i socijalnih poduzeća, odnosno subjekta čije djelatnosti nisu u interesu komercijalnih banaka.
"U vremenima krize i običnim korisnicima komercijalnih banaka jako je teško doći do kredita, a kamoli nevladinim udrugama, zadrugama i socijalnim poduzećima. Zbog toga se one često nađu u problemima kada, primjerice, provode velike europske projekte koji zahtijevaju međufinanciranje", objasnila je na "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji" Stela Fišer Marković iz Ureda za udruge.
Cijeli članak pročitajte
ovdje
.