Hrvati dobro kontroliraju mjesečne izdatke

Hrvatska i svijet
04.12.2012 07:30
D. Požarić
Ilustracija (Arhiva NL)
Ilustracija (Arhiva NL)
Čak 75 posto Hrvata svoje mjesečne izdatke i troškove drži pod kontrolom, pokazalo je istraživanje IMAS-a o navikama potrošnje provedeno za potrebe Erste grupe na uzorku od 500 stanovnika. Hrvatska se time, po kontroli troškova, svrstala na vrh ljestvice država srednje i istočne Evrope (SIE).
Pretekla je čak i Nijemce koji drže drugo mjesto jer 70 posto njih smatra da imaju pod kontrolom svoje mjesečne izdatke. Slijede ih Mađari (69 posto), Poljaci (61 posto), Crnogorci (59 posto), Česi (58 posto), Slovaci (54 posto), Srbi (53 posto), Rumunji (45 posto), Ukrajinci (43 posto) te Turci (33 posto).
Da građani Hrvatske vješto upravljaju novcem, pokazuje i podatak da njih 77 posto tvrdi da u svakom trenutku znaju sve detalje svoje financijske situacije, dok ih oko 45 posto kaže da nikada ne troši više od planiranog. To je ujedno i najveći postotak u usporedbi s ostalim zemljama SIE-a obuhvaćenim ovim istraživanjem.
Hrvatska se nalazi uz bok državama poput Njemačke (75 posto) i Mađarske (69 posto), za razliku od, primjerice, Ukrajine (40 posto) i Turske (28 posto). Pritom je najviše građana koji su zauzdali troškove u dobi iznad 50 godina, njih čak 86 posto.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da za ukupno 43 posto Hrvata kupnja pričinjava manje zadovoljstva nego što je to bio slučaj ranijih godina, a pritom je nešto veći postotak žena (46 posto) u odnosu na muškarce (39 posto).
Oko 44 posto građana Hrvatske kupuje u diskontima, dok je 26 posto ispitanika izjavilo da kupujući osnovne stvari poput odjeće i hrane ne moraju uopće misliti o novcu. S druge strane, 35 je posto onih koji ističu da to moraju činiti.
Kad se radi o većim kupnjama, 48 posto građana ističe da uopće ne treba štedjeti ili posuđivati novac, dok njih 19 posto veli suprotno.
No, što je s dugovima? Poznato je da su mnogi građani, da bi uopće preživjeli, u debelom minusu i da ne nalaze gotovo nikakvo rješenje da iz tog minusa izađu u dogledno vrijeme. Zapravo, može se reći da imaju dugoročan kredit koji nikad neće zatvoriti.
Prema statistici Fine, koncem rujna 236,3 tisuće građana bilo je u blokadi zbog duga od 15,7 milijardi kuna.
No, ovo je istraživanje pokazalo da 55 posto građana smatra da ulazak u dug mora biti dobro promišljen i utemeljen na dobrim razlozima. Tome u prilog ide i podatak da bi 49 posto građana uzelo kredit ili plaćalo u ratama prvenstveno u svrhu kupnje stana ili kuće (66 posto od 15 do 29 godina prema 36 posto onih starijih od 50), 36 posto bi na kredit kupilo auto ili motocikl, dok bi se njih 28 posto odlučilo na takvu opciju zbog kupnje zemljišta.
Kada se radi o kupnji stana ili kuće, 41 posto građana ističe da je za tu namjenu podiglo kredit u banci, a 13 posto da su posudili novac od obitelji.
Iako zvuči paradoksalno, Dalibor Rumenjak, financijski savjetnik iz Zagreba, tvrdi da ljudi s nižim primanjima (od 2.000 do 3.000 kuna) pametnije njima upravljaju od onih koji zarađuju pet ili šest tisuća. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti