Hranimo se skuplje nego Britanci, Hrvatska postala eldorado za strane trgovce

Cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se na 97 posto prosječnih u EU s 92 posto iz 2008. godine, kruh i žitarice skuplji su tri postotna poena, a prije deset godina su bile šest posto jeftiniji, prenosi portal Prviplan.hr . Mlijeko, sir i jaja skočili su s razine od 91 na 96 posto prosječne cijene u EU. Od važnijih prehrambenih artikala jedino je meso neznatno palo s 86 na 85 posto prosjeka EU, ali zato je alkohol srezan sa 105 na 101 prosjeka EU, objavio je Večernji list .

Europski statistički ured Eurostat objavio je najnoviju usporedbu ekonomske razvijenosti, kupovne moći i cijena država članica za 2018. godinu koja je pokazala da se u deset godina Hrvatska nije pomaknula s mjesta kad je u pitanju razvijenost zemlje u odnosu na prosjek EU te je hrvatski BDP po stanovniku 63 posto prosjeka EU. Za razliku od razvijenosti gdje postoji realna mogućnost da nas u idućih pet godina prestigne i Bugarska, Hrvatska cijenama velikim koracima grabi prema ili čak i iznad EU prosjeka.

Hranimo se skuplje nego Britanci, slično kao Slovenci i Španjolci, dok su ostale tranzicijske zemlje bitno jeftinije. U Mađarskoj i Češkoj hrana je na oko 84 posto prosjeka EU, Bugarskoj 74 posto, Poljskoj 67 posto, Rumunjskoj 65 posto.

Iako kao glavni razlog visokih cijena hrane u Hrvatskoj prvo na pamet pada visoka stopa PDV-a (samo Mađarska ima višu), kod kruha se vidi da nije problem u PDV-u jer je PDV na kruh samo pet posto, a svejedno cijene rastu, piše Večernji list.

Treći važan razlog što smo skuplji u odnosu na nama usporedive države trgovačke su marže. Porezni stručnjak Vlado Brkanić izračunao je da su nakon 2010. četiri vodeća trgovačka lanca u Hrvatskoj gotovo udvostručila visinu marže. Primjerice, 2010. godine većina trgovačkih marži kretala se oko 17 posto, a 2015. marža je bila viša od 30 posto.

“Gdje god je puno korupcije, visoka je razina cijena. Kod nas je puno posrednika, svatko želi zaraditi i imamo što imamo – previsoke cijene”, rekao je Lovrinčević i dodao da je u hrvatskoj trgovini izražen i problem transfernih cijena, zbog visokog udjela stranih trgovačkih lanaca. Kako je pojasnio, dio velikih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj namjerno posluje s gubicima kako bi dobit preselili u matične države. “To se radi tako da hrvatska tvrtka kćer uvozi znatno skuplju robu iz povezanih društava gdje je sjedište vlasnika, pa se ekstra dobit ostvaruje u matičnoj zemlji.

Dio razlike u cijeni treba pripisati i skupljem kapitalu u Hrvatskoj u odnosu na kamate po kojima se zadužuju strani lanci jer se i kamate prelijevaju na maloprodajne cijene. Agrokor se, na primjer, godinama zaduživao uz kamatu od 10 i više posto, za razliku od konkurenata koji, upravo za tu razliku u kamati, mogu biti jeftiniji, no često to nisu”, izjavio je Lovrinčević za Večernji list .