Hoće li biti najezde borovog četnjaka?

1
Napast za borove šume- borov četnjak, ime je dobio po tipičnim povorkama koje se stvaraju tako da se gusjenica drži glavom za stražnji dio druge, a zbog opisanih povorki, negdje ga nazivaju i
procesionarija
. Napadnuti borici poznaju se već izdaleka po svilenkastim gnijezdima koje se njišu na vršcima grana, a osim počasti za šume, što se osobito štetno odražava na našem kršu, četnjak je sve više i medicinski problem. Otrovnost njegovih dlaka odavno je poznata, što dokazuje podatak da je još 1790. godine opisano umorstvo, pri kojem je žrtva popila napitak spravljen od smrvljenih gusjenica.[slika1]Otrovni aparat borovog četnjaka čine sitne šuplje dlačice, odnosno bodlje kojima je ta napast naoružana, a pri ubodu se kapilarnom akcijom otrov sačinjen od histamina i aktivnih bjelančevina oslobađa u tijelo žrtve. Ljudima koji su bili u doticaju s gusjenicama, većinom su to šumski radnici, ljudi koji borave u prirodi, turisti, ali i djeca školske i predškolske dobi za koje je opisano da su dirali gusjenice, nakon uboda dlačica na koži se formirao tipičan osip, otekline, te ponekad i konjuktivitis praćen svrbežom. Kod osjetljivih ljudi može doći i do burnih simptoma, a dokazano je i kako ne treba izravan kontakt s ovom napasti borovih šuma da čovjek oboli, jer otrovne se dlačice iz gnijezda mogu raspršiti okolnim terenom i putem vjetra. Liječenje se sastoji od lokalne primjene antihistaminske masti i krema koje se namažu na upaljena mjesta na koži, a u težim slučajevima trovanja mogu se primijeniti i antihistaminici u obliku tableta i injekcija.[slika2]Osim ove dobro poznate gusjenice, i neke druge mogu u ljudi izazvati burne reakcije i simptome. Takva je naprimjer i gusjenica običnog zlatokraja, koji je jabučna štetočina. U literaturi je opisan slučaj jednog ribiča koji je kao mamac za ribe upotrijebio te gusjenice, a nakon toga dobio gusti crveni kvržičast osip sa svrbežom, žarenjem kože i oteklinom očnih kapaka. Neugodne posljedice mogu se zaraditi i kontaktom s gusjenicom obične medonjice, mrtvačkog plašta, drvotočca i slično. Sve opisane vrste zato je osobito važno uništavati prskanjem otrovnim preparatima, no postavlja se pitanje je li to na Poreštini uopće učinjeno. Prema našoj fotografiji borov četnjak je i dalje prisutan, a njegova svilenkasta gnijezda krase podosta borovih grančica. Hoće li biti najezde, a ljudi se liječnicima obraćati za pomoć ne znajući uzrok njihova iznenadna svrbeža i oteklina po tijelu? Podsjetimo, ne tako davno, naša sugrađanka Olivera Koprivnjak upozoravala je na štetne posljedice te gusjenice spram čovjeka i borova, međutim vijećnici nikad nisu ozbiljno shvaćali kakve sve probleme može prouzrokovati jedan mali, naizgled bezazlen insekt.