HNS Istre: Kasni se s novim tehnologijama uštede energije
Sa sjednice
Energetski razvoj naše županije bila je glavna tema u Umagu održane skupštine županijskog HNS-a. Obrađene su četiri teme - o programu obnove zgrada javnog sektora u Istarskoj županiji govorio je potpredsjednik te stranke i čelnik pulskog HNS-a Alen Damijanić, koji obnaša i funkciju županijskog pročelnika za gospodarstvo, zatim čelnik raškog HNS-a Ranko Švraka izlagao je o solarnim elektranama na krovovima, dok je Filip Kmet predavao o obnovljivim izvorima energije i proizvodnji i grijanju na palete.
Tema predsjednika stranke i dogradonačelnika Umaga Veljka Ivančića bila je biotoplifikacija Umaga, tj. izgradnja energane na biomasu u industrijskoj zoni Ungarija. Ivančić je u umaškoj gradskoj upravi zadužen za taj projekt koji se temelji na biomasi. Osim što se radi o skoro besplatnoj sirovini, ta tehnologija znatno podiže energetsku učinkovitost ovoga kraja, postavlja ekološke standarde u Istri na najviši nivo, a projekt otvara nova stalna radna mjesta, njih 45. Tom energanom bi se ujedno riješilo pitanje zbrinjavanja biološkog otpada (iz parkova, s njiva, iz šuma, livada i slično), koje do danas nitko u Istri nije adekvatno riješio.
Grad Umag je za to u Ungariji osigurao parcelu od 1,7 hektara. Ta će se toplinska energija koristiti za grijanje i hlađenje umaške industrije, turizma i ostalih javnih objekata kao što su škole, vrtići, Dom zdravlja, Dom umirovljenika, sportske dvorane i budući sportski bazeni i slično. Električna energija koja se bude pritom proizvodila isporučivat će se HEP-u, čime će se dodatno puniti gradski proračun. Trenutno je najveća zapreka tom projektu činjenica da je teren na kojem se predviđa izgradnja energane u vlasništvu države, a koja trenutno nije zainteresirana da takva zemljišta prepusti Gradu, prenio je tajnik stranke Boris Brajković.
Svi zajedno prenijeli su stav županijske organizacije te stranke da se već kasni u uvođenju novih tehnologija obnovljivih izvora energije, koji trenutno i najefikasnije rješavaju pitanje održivog razvoja našeg poluotoka. To su tehnologije kojima je skrb za ekologiju sredine u kojoj radimo i živimo prvi imperativ. U ovoj ekonomskoj krizi sve se više nameće pitanje jeftinih izvora energije, koje te tehnologije i osiguravaju, saznajemo od Brajkovića. (T. KOCIJANČIĆ)