HNB protiv spajanja Zagrebačke i Splitske banke
«Ne prejudicirajući odluku Savjeta Hrvatske narodne banke teško je očekivati davanje suglasnosti za preuzimanje HVB Splitske banke od strane UniCredita i za spajanje Zagrebačke i Splitske banke», kazao je u četvrtak na susretu s novinarima guverner HNB-a Željko Rohatinski, prethodno vrlo precizno navodeći podatke koji ilustriraju stanje na bankarskom i ukupnom financijskom tržištu Hrvatske u slučaju tog spajanja.
Početkom rujna HNB-u je stigao zahtjev UniCredita za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci i Wüstenrot stambenoj štedionici, a središnja će banka za listopadsku sjednicu Savjeta pripremiti prijedlog da se spomenuta transakcija ne odobri.
HNB će se, dakle, na Savjetu sljedećeg mjeseca definitivno (iako su danas već iznesene neke brojke) očitovati o tome može li spajanje najveće i pete po veličini banke u Hrvatskoj narušiti tržišnu utakmicu na bankarskom tržištu i predstavljati ograničenje vođenju monetarne, devizne i tečajne politike.
Do konačnog rješenja središnja banka je donijela privremeno kojim se UniCreditu i povezanim osobama zabranjuje sklapanje ugovora s HVB Splitskom bankom i s njom povezanim osobama kao i poduzimanje radnji koje bi mogle utjecati na promjenu imovine i kapitala.
Spajanjem bi novonastala banka imala udjel u aktivi bankarskog tržišta od 35% posto, slično koliko i u depozitima i kreditima. To je dvaput veći udio od PBZ-a, druge po veličini banke u Hrvatskoj i triput veći od skupine banaka koje su rangirane između trećeg i šestog mjesta.
Činjenica jest da je to, prema važećem propisu, ispod kritičnog praga koji vladajući položaj na tržištu definira od 40% naviše. No, spomenutim bi spajanjem ukupni udjel tri najveće banke porastao sa 55 na 65% (što premašuje propisanu granicu od 60% za vodeću “trojku”), a udio pet najvećih porastao bi sa 74 na 82% (što je također iznad propisanog praga za tu skupinu).
HNB promatra i stupanj koncentracije po pojedinim proizvodima, a po tome bi spojena banka imala 47% udjela u kreditima državi, 55% u kreditima poduzećima, 45% u stambenim kreditima, a 42% u depozitima stanovništva. S obzirom na to da se gledaju i povezane osobe, u HNB-u iznose podatke kako bi udjel na tržištu stambenih štedionica porastao na 54%, otvorenih investicijskih fondova na 45%, a kod obveznih mirovinskih na 42%.
Odluka je na UniCreditu – hoće li, recimo, prodati HVB Splitsku banku, rekao je Rohatinski, naglašavajući da spajanja bilo kojih među pet ili šest najvećih banaka u Hrvatskoj zapravo ne dolazi u obzir. Guverner je jasno dao do znanja da HNB preferira dolazak banke koja do sada nije poslovala u Hrvatskoj, po mogućnosti iz zemlje koja do sada ovdje nije imala bankarsko poslovanje.
Na spekulacije o tome da bi belgijski KBC mogao ući u igru, Rohatinski podsjeća na stav HNB-a da ta banka ne može dobiti licenciju dok se ne riješi stari problem devizne štednje Ljubljanske banke, čiji su Belgijanci vlasnik.
Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, danas je na pitanje kako komentira objavu HNB i koji je sljedeći korak za Zagrebačku banku rekao kako nema komentara te da bi za komentar trebalo upitati vlasnike Zagrebačke banke.
Početkom rujna HNB-u je stigao zahtjev UniCredita za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci i Wüstenrot stambenoj štedionici, a središnja će banka za listopadsku sjednicu Savjeta pripremiti prijedlog da se spomenuta transakcija ne odobri.
HNB će se, dakle, na Savjetu sljedećeg mjeseca definitivno (iako su danas već iznesene neke brojke) očitovati o tome može li spajanje najveće i pete po veličini banke u Hrvatskoj narušiti tržišnu utakmicu na bankarskom tržištu i predstavljati ograničenje vođenju monetarne, devizne i tečajne politike.
Do konačnog rješenja središnja banka je donijela privremeno kojim se UniCreditu i povezanim osobama zabranjuje sklapanje ugovora s HVB Splitskom bankom i s njom povezanim osobama kao i poduzimanje radnji koje bi mogle utjecati na promjenu imovine i kapitala.
Spajanjem bi novonastala banka imala udjel u aktivi bankarskog tržišta od 35% posto, slično koliko i u depozitima i kreditima. To je dvaput veći udio od PBZ-a, druge po veličini banke u Hrvatskoj i triput veći od skupine banaka koje su rangirane između trećeg i šestog mjesta.
Činjenica jest da je to, prema važećem propisu, ispod kritičnog praga koji vladajući položaj na tržištu definira od 40% naviše. No, spomenutim bi spajanjem ukupni udjel tri najveće banke porastao sa 55 na 65% (što premašuje propisanu granicu od 60% za vodeću “trojku”), a udio pet najvećih porastao bi sa 74 na 82% (što je također iznad propisanog praga za tu skupinu).
HNB promatra i stupanj koncentracije po pojedinim proizvodima, a po tome bi spojena banka imala 47% udjela u kreditima državi, 55% u kreditima poduzećima, 45% u stambenim kreditima, a 42% u depozitima stanovništva. S obzirom na to da se gledaju i povezane osobe, u HNB-u iznose podatke kako bi udjel na tržištu stambenih štedionica porastao na 54%, otvorenih investicijskih fondova na 45%, a kod obveznih mirovinskih na 42%.
Odluka je na UniCreditu – hoće li, recimo, prodati HVB Splitsku banku, rekao je Rohatinski, naglašavajući da spajanja bilo kojih među pet ili šest najvećih banaka u Hrvatskoj zapravo ne dolazi u obzir. Guverner je jasno dao do znanja da HNB preferira dolazak banke koja do sada nije poslovala u Hrvatskoj, po mogućnosti iz zemlje koja do sada ovdje nije imala bankarsko poslovanje.
Na spekulacije o tome da bi belgijski KBC mogao ući u igru, Rohatinski podsjeća na stav HNB-a da ta banka ne može dobiti licenciju dok se ne riješi stari problem devizne štednje Ljubljanske banke, čiji su Belgijanci vlasnik.
Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, danas je na pitanje kako komentira objavu HNB i koji je sljedeći korak za Zagrebačku banku rekao kako nema komentara te da bi za komentar trebalo upitati vlasnike Zagrebačke banke.
