Hladnoća, suša i tuča pogodile istarske nasade, poljoprivrednici prijavljuju štetu

Olujno nevrijeme koje je krajem prošlog petka u poslijepodnevnim satima zahvatilo čitavo oprtaljsko područje, uz jaku kišu donijelo je i led veličine oraha te nanijelo štetu na poljoprivrednim površinama. Tuča je na pojedinim područjima padala i duže od 45 minuta.

- Najviše je stradala Zrenjština. Šteta ima i u ostalim dijelovima oprtaljske općine, no ne u tako velikom postotku kao na Zrenjštini, gdje je vinova loza u nekim vinogradima stradala i do sto posto. Odmah u subotu ujutro obavljen je očevid.

Pozvali smo poljoprivrednike da prijave štetu. Povjerenstvo je napravilo prethodnu procjenu i smatramo da postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode jer šteta od tuče po prvim procjenama iznosi oko 1,5 milijuna kuna, a to zadovoljava zakonski uvjet od 20 posto ostvarenih proračunskih prihoda u prošloj godini. Županu smo stoga uputili zahtjev da proglasi elementarnu nepogodu, izjavio je oprtaljski načelnik Aleksander Krt.

Srpanjska tuča zahvatila je i dio donje Vrhuvštine i Sovinjštine, područje u okolici akumulacijskog jezera Butoniga, no iako su štete pojedinačno velike, ukupno su puno manje od 20 posto proračunskih sredstava Grada Buzeta, odnosno osam milijuna kuna koliko je po važećem zakonu granica za proglašenje elementarne nepogode, rekao nam je gradonačelnik Valter Flego, uz ocjenu da je riječ o zakonu koji pogoduje malim jedinicama lokalne samouprave, a penalizira velike.

- Kada se zakon i primijeni te proglasi elementarna nepogoda, tek onda nastupaju prava razočaranja za one koji su štetu prijavili jer ih država obešteti sa svega nekoliko postotaka od realne štete. Tako primjerice za štetu od 10.000 kuna dobiju svega 30-ak kuna, ovisno o kulturi, ističe Flego.

Proglašenje elementarne nepogode očito nije rješenje pa u Gradu Buzetu već godinama sredstvima gradskog proračuna poljoprivrednicima sufinanciraju 25 posto premije osiguranja biljne i stočarske proizvodnje.

Posljedice snažne tuče koja je šire područje Savudrije pogodila sredinom lipnja, uzrokujući velike štete poljoprivrednicima na oko 23 hektara polja industrijske rajčice i pet hektara s nasadima lubenica, dinja, paprike, krastavaca, kukuruza, pšenice, maslina i drugih kultura, najvećim dijelom neće biti moguće sanirati, doznajemo od predsjednika Udruge proizvođača industrijske rajčice Darija Makovca iz Borozije.

Problem za maslinare, međutim, predstavlja dugotrajno razdoblje vrućina bez kiše u trenutku kad su masline u intenzivnoj fazi rasta, rekao nam je iskusni maslinar Franco Bassiaco iz Buja.

- Maslinici su najprije u veljači pogođeni velikom hladnoćom, u trenutku diferencijacije cvjetnih pupova, što je uzrokovalo slabu cvatnju i oplodnju, kaže Bassiaco. (G. ČALIĆ ŠVERKO, K. FLEGAR)