Hitnoj pomoći treba hitna pomoć
Organizacija Hitne medicinske pomoći vraća na početak (M. MIJOŠEK)
U jednoj od svojih prvih izjava novi ministar zdravstva dr. Rajko Ostojić najavljuje vraćanje sanitetskog prijevoza službi hitne pomoći. U sklopu reforme hitne, prije samo dva mjeseca, formiran je Zavod za hitnu medicinu i izdvojen iz Istarskih domova zdravlja. Sanitet je ostao pri domu zdravlja.
Pokazalo se da to nije dobro rješenje jer sanitetski prijevoz po Istri često pomaže hitnoj prevozeći bolesnike do bolnica kada liječnik nije bio neophodan u vozilu.
Nakon puno iskazanog nezadovoljstva, velikog broja dogovora, sve se vjerojatno vraća na početak. Staro je rješenje po svemu sudeći bolje, ali učestala promjena pravila igre u tako prevažnoj stvari kao što je hitna medicina rezignira sve one koji se njome bave.
O najavljenim novostima za komentar smo upitali ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu dr. Kseniju Družetić Božić, kao i ravnatelja Istarskih domova zdravlja dr. Antu Ivančića.
- Nemam riječi kojima bih izrazio svoje mišljenje o stalnim promjenama u hitnoj pomoći, razočarano će Ivančić.
- Treba puno napora da bi se uhodali i uskladili svi detalji, da bi se stanje dovelo donekle na ono kakvo je bilo prije reforme, da bi funkcioniralo kao nekada. A to uspijevamo dodatnim naporima. Zaposlili smo nove ljude, rješavamo plaće zaposlenih u sanitetskom prijevozu kojima se smanjio koeficijent u odnosu na prije, premda i dalje rade sličan posao, izjavio je Ivančić.
Dežurstvo obiteljskih liječnika
- Svaki se dan probudimo s novim idejama i saznanjima. Ono što sam jučer mislila da znam, sada više nisam sigurna da znam. O tome što to treba i što će značiti za hitnu u Istri sada ne mogu reći ništa jer nemam dovoljno podataka o novim mogućim promjenama, odgovorila je dr. Ksenija Družetić Božić.
- U svakom slučaju sigurna sam da će Zavod za hitnu medicinu zajedno sa Županijom učiniti sve da radi u okviru pozitivnih pravnih propisa. Sigurno je da će se naći zajednički jezik i s domovima zdravlja i sa Županijom u vezi s organiziranjem saniteta na zadovoljstvo svih naših sugrađana, poručuje dr. Družetić Božić i naglašava još jednom važnost reforme hitne pomoći.
Novi je ministar donio uredbu u kojoj stoji da su "zavodi za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave obvezni započeti s radom najkasnije do 30. lipnja 2012. godine". Do sada je rok bio početak godine.
Dr. Družetić Božić vraća se ulozi obiteljskih liječnika u reformi hitne. Kao što je poznato, predviđeno je dežurstvo obiteljskih liječnika u centrima obiteljske medicine.
- Građani imaju potrebu za stalno dostupnim liječnikom koji će rješavati njihove zdravstvene probleme koje nisu stigli, nisu željeli ili nisu mogli riješiti kod svog liječnika u njegovo radno vrijeme, veli liječnica.
Naglašava da su ključne osobe u tim traženjima liječnici opće medicine koji moraju skrbiti o svojim pacijentima u sklopu ugovora koje su potpisali s HZZO-om, bez obzira na to jesu li zadovoljni njime ili ne.
Neke pacijente kod kuće pregledava samo hitna
Napominje da se ne smije dogoditi da kroničnog pacijenta koji godinama leži nepokretan u krevetu ili ne može doći do ambulante obiteljski liječnik godinama nije posjetio. Često je liječnik hitne jedini liječnik koji pregledava pacijenta u kući. Pružanje zdravstvene skrbi navedenim pacijentima nije hitna medicina, naglašava Družetić Božić.
Navodi također da liječnici opće medicine pokušavaju stopirati razvoj hitne medicine, da organiziraju i propisuju što treba raditi hitna, a nisu predložili način vlastite reorganizacije ili poboljšanje rada u sklopu svoje struke.
- Do sada niste od mene čuli izjavu kako bi se trebali organizirati ili kako trebaju raditi liječnici obiteljske medicine. Ali istovremeno ste čuli puno primjedbi na to kako prijavno-dojavna služba ne zna svoj posao, kako mi nismo dobro organizirani, kako sav naš posao trpamo drugima...
Ja sam specijalist opće medicine od 1990., radila sam u općoj i zato izuzetno cijenim posao liječnika obiteljske medicine, ali bahatost i bezobrazluk koji neki kolege i kolegice iskazuju prema kolegama u hitnoj medicini je za svaku osudu, ogorčeno je zaključila dr. Družetić Božić.
Kada treba zvati hitnu?
Građani također trebaju prepoznati potrebu za hitnim zbrinjavanjem životno ugroženog čovjeka. Riječ je o bolovima u grudima, teškom disanju s promjenama u dišnom sustavu, naglim gubicima svijesti, srčanom zastoju, jakim alergijskim reakcijama koje mogu dovesti do smrti, gubitka svijesti ili prestanka disanja, jakih bolnih stanja, velikih nezgoda, nesreća, padova s velikih visina, prometnih nezgoda s velikim ozljedama.
Lagano krvarenje iz porezanog prsta i posljedična lagana nesvjestica zbog toga nije stanje koje ugrožava život odmah, ali ako je posjekotina ili krvarenje takvo da krv lipti da se ne može zaustaviti prekrivanjem gazom ili pritiskom na ranu i kada gubitak krvi može uzrokovati smrt - to je svakako razlog za pozivanje broja 94 i za intervenciju.
Tek kada nam se dogodi ovakva situacija shvatimo što znači pravilno, kvalitetno i brzo pružena hitna pomoć.
Kada pričekati svoga liječnika ili dežurnog?
Lakše akutno stanje jest problem pacijentu, ali nije razlogom za intervenciju ekipe hitne službe jer se pregled može odgoditi do popodne ili do sutra do uredovnog radnog vremena njegovog liječnika ili neke druge službe.
Primjerice, to je povišena temperatura, grlobolja, smetnje i pečenje pri mokrenju, pogoršanje stanja kod terminalnog/kroničnog pacijenta s tumorom, stanja različitih ozljeda - ogrebotina, padova pri hodanju, podizanje s poda na krevet nemoćnog pacijenta koji je pao, alkoholizirana osoba koja leži na cesti i smeta prolaznicima i nije ju lijepo vidjeti u jednom turističkom mjestu u sezoni..., nabraja liječnica. (Jasna ORLIĆ)
Pokazalo se da to nije dobro rješenje jer sanitetski prijevoz po Istri često pomaže hitnoj prevozeći bolesnike do bolnica kada liječnik nije bio neophodan u vozilu.
Nakon puno iskazanog nezadovoljstva, velikog broja dogovora, sve se vjerojatno vraća na početak. Staro je rješenje po svemu sudeći bolje, ali učestala promjena pravila igre u tako prevažnoj stvari kao što je hitna medicina rezignira sve one koji se njome bave.
O najavljenim novostima za komentar smo upitali ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu dr. Kseniju Družetić Božić, kao i ravnatelja Istarskih domova zdravlja dr. Antu Ivančića.
- Nemam riječi kojima bih izrazio svoje mišljenje o stalnim promjenama u hitnoj pomoći, razočarano će Ivančić.
- Treba puno napora da bi se uhodali i uskladili svi detalji, da bi se stanje dovelo donekle na ono kakvo je bilo prije reforme, da bi funkcioniralo kao nekada. A to uspijevamo dodatnim naporima. Zaposlili smo nove ljude, rješavamo plaće zaposlenih u sanitetskom prijevozu kojima se smanjio koeficijent u odnosu na prije, premda i dalje rade sličan posao, izjavio je Ivančić.
Dežurstvo obiteljskih liječnika
- Svaki se dan probudimo s novim idejama i saznanjima. Ono što sam jučer mislila da znam, sada više nisam sigurna da znam. O tome što to treba i što će značiti za hitnu u Istri sada ne mogu reći ništa jer nemam dovoljno podataka o novim mogućim promjenama, odgovorila je dr. Ksenija Družetić Božić.
- U svakom slučaju sigurna sam da će Zavod za hitnu medicinu zajedno sa Županijom učiniti sve da radi u okviru pozitivnih pravnih propisa. Sigurno je da će se naći zajednički jezik i s domovima zdravlja i sa Županijom u vezi s organiziranjem saniteta na zadovoljstvo svih naših sugrađana, poručuje dr. Družetić Božić i naglašava još jednom važnost reforme hitne pomoći.
Novi je ministar donio uredbu u kojoj stoji da su "zavodi za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave obvezni započeti s radom najkasnije do 30. lipnja 2012. godine". Do sada je rok bio početak godine.
Dr. Družetić Božić vraća se ulozi obiteljskih liječnika u reformi hitne. Kao što je poznato, predviđeno je dežurstvo obiteljskih liječnika u centrima obiteljske medicine.
- Građani imaju potrebu za stalno dostupnim liječnikom koji će rješavati njihove zdravstvene probleme koje nisu stigli, nisu željeli ili nisu mogli riješiti kod svog liječnika u njegovo radno vrijeme, veli liječnica.
Naglašava da su ključne osobe u tim traženjima liječnici opće medicine koji moraju skrbiti o svojim pacijentima u sklopu ugovora koje su potpisali s HZZO-om, bez obzira na to jesu li zadovoljni njime ili ne.
Neke pacijente kod kuće pregledava samo hitna
Napominje da se ne smije dogoditi da kroničnog pacijenta koji godinama leži nepokretan u krevetu ili ne može doći do ambulante obiteljski liječnik godinama nije posjetio. Često je liječnik hitne jedini liječnik koji pregledava pacijenta u kući. Pružanje zdravstvene skrbi navedenim pacijentima nije hitna medicina, naglašava Družetić Božić.
Navodi također da liječnici opće medicine pokušavaju stopirati razvoj hitne medicine, da organiziraju i propisuju što treba raditi hitna, a nisu predložili način vlastite reorganizacije ili poboljšanje rada u sklopu svoje struke.
- Do sada niste od mene čuli izjavu kako bi se trebali organizirati ili kako trebaju raditi liječnici obiteljske medicine. Ali istovremeno ste čuli puno primjedbi na to kako prijavno-dojavna služba ne zna svoj posao, kako mi nismo dobro organizirani, kako sav naš posao trpamo drugima...
Ja sam specijalist opće medicine od 1990., radila sam u općoj i zato izuzetno cijenim posao liječnika obiteljske medicine, ali bahatost i bezobrazluk koji neki kolege i kolegice iskazuju prema kolegama u hitnoj medicini je za svaku osudu, ogorčeno je zaključila dr. Družetić Božić.
Kada treba zvati hitnu?
Građani također trebaju prepoznati potrebu za hitnim zbrinjavanjem životno ugroženog čovjeka. Riječ je o bolovima u grudima, teškom disanju s promjenama u dišnom sustavu, naglim gubicima svijesti, srčanom zastoju, jakim alergijskim reakcijama koje mogu dovesti do smrti, gubitka svijesti ili prestanka disanja, jakih bolnih stanja, velikih nezgoda, nesreća, padova s velikih visina, prometnih nezgoda s velikim ozljedama.
Lagano krvarenje iz porezanog prsta i posljedična lagana nesvjestica zbog toga nije stanje koje ugrožava život odmah, ali ako je posjekotina ili krvarenje takvo da krv lipti da se ne može zaustaviti prekrivanjem gazom ili pritiskom na ranu i kada gubitak krvi može uzrokovati smrt - to je svakako razlog za pozivanje broja 94 i za intervenciju.
Tek kada nam se dogodi ovakva situacija shvatimo što znači pravilno, kvalitetno i brzo pružena hitna pomoć.
Kada pričekati svoga liječnika ili dežurnog?
Lakše akutno stanje jest problem pacijentu, ali nije razlogom za intervenciju ekipe hitne službe jer se pregled može odgoditi do popodne ili do sutra do uredovnog radnog vremena njegovog liječnika ili neke druge službe.
Primjerice, to je povišena temperatura, grlobolja, smetnje i pečenje pri mokrenju, pogoršanje stanja kod terminalnog/kroničnog pacijenta s tumorom, stanja različitih ozljeda - ogrebotina, padova pri hodanju, podizanje s poda na krevet nemoćnog pacijenta koji je pao, alkoholizirana osoba koja leži na cesti i smeta prolaznicima i nije ju lijepo vidjeti u jednom turističkom mjestu u sezoni..., nabraja liječnica. (Jasna ORLIĆ)
