'Hitna' u Izoli: Hrvati mogu doći samo do 14 h i ne primaju one s moždanim udarom starije od 70 godina

Europski projekt “Cjeloviti pristup poboljšanju hitne medicinske službe na prekograničnom području” trebao je osigurati hitnu zdravstvenu skrb za stanovnike sjeverozapadne Istre u slovenskoj bolnici u Izoli. Kroz pilot-projekt bilo je predviđeno da se financira liječenje 20 pacijenata, a potom bi se suradnja nastavila uz suglasnost ministarstva i osiguravatelja obiju država. No, pokazalo se da zapravo na državnoj razini nije ništa dogovoreno, a na nedavnom slovensko-hrvatskom sastanku u Ljubljani rečeno je da se projekt treba izmijeniti “s pravnog, stručnog i financijskog aspekta” da bi dobio podršku obje države, piše Jutarnji list .

Razlika u cijenama

Naime, po projektu u bolnici u Izoli zbrinjavali bi se pacijenti iz Hrvatske kao i strani državljani koji su se u njoj zatekli sa srčanim i moždanim udarom te stradali u prometnim nesrećama. Ideja je da pomoć stvarno može stići brže nego li da se pacijenti voze u bolnicu u Puli ili Rijeci, a povećalo bi to i broj pacijenata u OB Izola.

U tom smjeru išla su i zastupnička pitanja Ranka Ostojića i Željka Jovanovića koji su prošlog ljeta pitali Ministarstvo zdravstva zašto odbija nastaviti financirati tu vrstu suradnje na području od Umaga do Poreča i Buzeta jer bi se prema nekim procjenama tako spasilo 50 do 70 života godišnje.

Zastupnici se pitaju jesu li građani sjeverozapadne Istre građani drugog reda i zašto ih se diskriminira, dok je primjerice za dio Dubrovačko-neretvanske županije potpisan ugovor o zbrinjavanju hitnih pacijenata s bolnicom u Mostaru te upozoravaju da bi se odustajanjem od projekta izgubilo i 260.000 eura iz fondova EU.

Međutim, Vlada na to odgovara da je veliki prijepor činjenica da je primanje hitnih pacijenta u bolnici u Izoli predviđeno samo od 7 do 14 sati jer nakon toga nemaju intervencijskog kardiologa te da se neće primati pacijenti s moždanim udarom stariji od 70 godina. Također se pokazalo da bi problema moglo biti i u plaćanju usluga, što bi trebali dogovoriti slovenski i hrvatski osiguravatelji.

I jedni i drugi na nedavnom su sastanku upozorili da, primjerice, postoji razlika u dopunskom osiguranju dviju država, a postoji i razlika u cijenama usluga, dok projektom nije uređen ni prijevoz hrvatskih pacijenata u zdravstvenu ustanovu više razine ako je to potrebno, a niti definiran protokol za državljane trećih zemalja.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Gordana Antić , tvrdi da se, istina, sporazum između nacionalnih osiguravajućih kuća mora tek postići, ali da su ovim pilot-projektom željeli pokazati kako je potreba za takvom uslugom nužna za građane sjeverozapadne Istre jer su riječka i pulska bolnica udaljene oko 100 kilometara, a Izola im je na 15 minuta. Dodaje da trenutačno troškove prijevoza i zbrinjavanja pacijenata u bolnici u Izoli pokriva Istarska županija.

Ovim pilot-projektom pokušavamo dokazati isplativost takvog sporazuma u ljudskim životima. Potrebu za tom uslugom na ovom području ima oko 50 osoba godišnje, od čega 10-ak iz Hrvatske. To zasigurno ne može ugroziti naš zdravstveni sustav. Uz to su razlike u cijeni liječenja minimalne - poručuje nadležnima Antić.

Nastavite čitati ovdje .