"Histri u Istri" - više od 200 arheoloških predmeta po prvi put izloženo u Italiji kako bi predstavilo narod Histra

Od jučer, 15. prosinca 2023., u Muzeju antikviteta "J. J. Winckelmann" u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr.

Predmeti su prvi put izloženi u Italiji u sklopu izložbe "Histri u Istri", koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu / Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s Općinom Trst.

Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru otvorena je u četvrtak 14. prosinca 2023., u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze, pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija, zamjenika pulskog gradonačelnika Brune Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovica, te Marzije Vidulli Torlo, kustosice Muzeja antikviteta "J. J. Winckelmann".

Izložba postavljena u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba.

"Histri u Istri" ostaju otvoreni za javnost sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje, između 10.00 i 17.00 sati.

"Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije - Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst" potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam, Giorgio Rossi. "Put je to kojeg zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i kojeg dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske" - zaključuje Rossi - "što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator".

"Ostvarivanjem ovog projekta" - tvrdi Damir Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu -"htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje vlastitog kulturnog i ljudskog razvoja. Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s Općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije - Julijske krajine. Prva je izložba, Japodi, tajanstveni  gorštaci u srednjoj Europi," - prisjeća se Murkovic - " bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019., a privukla je više od 8000 posjetitelja. Završni susret biti će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba predviđena za razdoblje 2024./2025."

"Želim posvetiti ovu izložbu našoj nekadašnjoj kustosici, Kristini Mihovilić," - naglasio je u poruci okupljenima Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli - "koja nas je napustila prošle godine. Ideja o organizaciji izložbe o Histrima bila je njezina i ostvarili smo je 2013. u Puli i potom u Medulinu. Danas je predstavljamo u Trstu, prvom gradu izvan Hrvatske koji će biti domaćinom izložbe o Histrima. Histri su obilježili povijest sjevernog Jadrana tijekom željeznog doba, ne samo Istre već i mnogo šireg područja, koji je uključivao i lokacije današnje Furlanije - Julijske krajine".

"Željeznodobna kultura Histra" - objašnjava autorica izložbe, Martina Blečić Kavur - "s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja dakle naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture."

"Muzej antikviteta "J. J. Winckelmann" s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima," - tvrdi Marzia Vidulli Torlo, kustosica Muzeja antikviteta "J.J. Winckelmann" - "drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine i uklapaju se u dvorane ne samo fizički, već nalazeći podudarnosti u predmetima iz postava, odražavajući oblike i ukrase. Naime, iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi / Pizzughi istražio nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu".

Izložba je fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. st. pr. Kr. sve do konačnog rimskog osvajanja 177. g. pr. Kr. Kroz vizualni i izložbeni postav prikazan u dvoranama na drugom katu Muzeja antikviteta "J. J. Winckelmann" u Trstu posjetitelji se mogu diviti predmetima kojih je više od dvije stotine, a spadaju među najznačajnija djela istarske umjetničke i kulturne baštine. Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi sahranjivanja. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom.

Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. pr. Kr.

Situlska umjetnost: situle su brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Pronađene su ne samo u Istri nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.

Histarski brod: otkriven prije 10 godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko 10 metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. te je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.

Autor vizualnog identiteta i postava je Vjeran Juhas.

Prva istraživanja i prva iskopavanja u Istri odvijala su se pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja; tako je 1904. na lokalitetu Picugi Carlo Marchesetti istražio nekropole triju gradina smještenih u blizini mora nedaleko Poreča i ti su predmeti dio stalnog postava u dvorani na prvom katu.

Potom su u prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja starina u Trstu, izvršili prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij kojeg Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Izbor predmeta koji su tada pronađeni i odmah izdvojeni s iskopavanja tvoreći dio pulskog muzeja u nastajanju, zajedno s drugima iz recentnijih iskopavanja, čine dijelove izložbe predstavljene na drugom katu.

Predmeti s izložbe podudaraju se nadalje s još muzejskih izložaka, naime onih iz odjela grčkih vaza: potonje potječu iz tršćanskog kolekcionarstva 19. st., kao prirodan rezultat pomorskih trgovačkih kontakata. Izložba o Histrima pokazuje kako odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, kao što dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.-4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.