HGK: Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni

Prema procjenama HGK, noćenja domaćih i stranih turista u srpnju i kolovozu značajno povećaju broj stanovnika (time i potrošača) u primorskim županijama. Pritom se utjecaj povećanja broja stranih turista ne odražava samo tim brojem turista, već i kupovnom moći, jer je ona (kao i sklonost potrošnji) kod stranih turista veća nego kod domicilnog stanovništva. Primjerice, u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta procjenjujemo da je potrošnja stranog turista u prosjeku za oko 2,4 puta veća u odnosu na domicilno stanovništvo.

Promatrano po županijama, postoje osjetne razlike u povećanju broja stanovnika tijekom ljetnjih mjeseci pa se, primjerice, u kolovozu 2016. godine raspon povećanja broja stanovnika kreće od 35,9% koliko iznosi povećanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji do 116,7% u Istarskoj županiji. Potencijali potrošnje u segmentu hrane i pića na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji) uslijed dolaska i noćenja stranih turista u srpnju i kolovozu, mogli bi pomoći i, primjerice, našim maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu,
odnosno za dodatno usmjeravanje potrošnje na određene segmente maloprodaje. Koliko je to važno za ukupan rast maloprodaje u Hrvatskoj govori i podatak o tome da je razina realnog prometa u trgovini na malo i dalje (u 2016. godini) za oko 11% manja u odnosu na razinu iz pretkrizne 2008. godine.

Turistička potrošnja ima značajan utjecaj na kretanja maloprodajnoga prometa, što se ogleda u podatku da se u prometu cijele godine najveći udio tj. najveći promet u trgovini na malo ostvari u srpnju i kolovozu (oko 10% u srpnju i okvirno toliko u kolovozu). Značaj maloprodajnoga prometa uočljiv je u činjenici da je promet u trgovini na malo značajan dio osobne potrošnje (najveći dio osobne potrošnje jest potrošnja kućanstva) koja pak čini oko 60% bruto domaćeg proizvoda.

Turizam u Hrvatskoj izuzetno je sezonskoga karaktera pa se tako primjerice samo u srpnju i kolovozu ostvari oko 60% noćenja cijele godine. Prošla godina bila je rekordna po broju ostvarenih turističkih noćenja. Ti podaci zorno prikazuju koliko je bitno iskoristiti ta dva mjeseca za ostvarenja u turizmu i s njim povezanoj djelatnosti trgovine. Pored toga, Graf 1 također prikazuje značaj turističke sezone za primorske krajeve, odnosno uočljiva su značajna relativna povećanja broja stanovnika u odnosno na postojeće domicilno stanovništvo na razini županija, ali i na razini nekih primorskih gradova i općina.

Za turističku sezonu 2017. godine također je napravljena procjena povećanja broja stanovnika i to temeljem vrlo konzervativne procjene porasta broja noćenja od 5% u odnosu na prošlogodišnju sezonu te temeljem broja stanovnika u nekoj županiji/gradu/općini prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Za razliku od prošlogodišnje procjene, u ovogodišnjoj procjeni uzeli smo u obzir, pored županija, po dva naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u toj županiji.

Prema Grafu 2, Grafu 3 i Tablici 1, uočljivo je da se raspon povećanja broja stanovnika u kolovozu temeljem dolazaka i noćenja turista u jadranskoj Hrvatskoj, kreće od 9% u Splitu (relativno malen porast zbog velikog broja stanovnika grada Splita) do Nina (grad s manje od 3.000 stanovnika) u kojem povećanje iznosi 461%, odnosno broj stanovnika tijekom kolovoza povećava se za preko 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. To predstavlja najveće povećanje među značajnijim turističkim središtima u jadranskoj Hrvatskoj u kolovozu, dok je u srpnju očekivano povećanje nešto niže, za 388%, odnosno za gotovo 5 puta, gotovo identično kao i u Medulinu (za 389%). Uz Nin, očekivanim rastom broja stanovnika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, ističu se općina Medulin koja ima oko 6,500 stanovnika (447% očekivani rast u kolovozu, odnosno za gotovo 5,5 puta povećanje broja stanovnika) te grad Mali Lošinj koji ima malo iznad 8,000 stanovnika (s očekivanim rastom od 262% u kolovozu, odnosno preko 3,5 puta).

(HGK/dp)