HGK: Nedostatak radne snage riješiti slovenskim modelom

Istra
23.07.2017 10:03
D. Požarić
Predsjednik HGK Luka Burilović
Predsjednik HGK Luka Burilović
Unatoč nedavno objavljenom podatku o 171.044 nezaposlenih, turizmu nedostaje oko 2.700 radnika, što je još jedno upozorenje za žurno pronalaženje rješenja gorućeg problema nedostatka radne snage, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
-Za rješenje tog problema HGK je predložio uvođenje fleksibilnijeg modela određivanja kvota za zapošljavanje stranaca koji bi omogućio poslodavcima odobravanje zapošljavanja stranaca „po potrebi“, tj. odobravanje zapošljavanja stranog radnika u situaciji kada se dokaže da na hrvatskom tržištu nema raspoložive radne snage (tzv. Slovenski model)“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović i pojasnio da je turizam naša najvažnija gospodarska grana koja čini gotovo petinu ukupnog hrvatskog BDP-a i u kojoj je zaposleno 6 – 7 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Posljednjih godina bilježimo porast turističkih noćenja i prihoda od turizma. Smatra se da je na povoljnija kretanja noćenja i turističkog prihoda djelomično utjecao rezultat povoljnije gospodarske situacije u EU, koja je najznačajnije emitivno tržište za Hrvatsku. Naime, od ukupnih noćenja stranih turista, turisti s tržišta EU ostvaruju gotovo 90 posto noćenja.
Kratkoročni su prijedlozi i mjere za koje se HGK zalaže, uz bilateralne sporazume za rad u sezoni sa susjednim zemljama radi omogućavanja rada stranaca u sezoni, zakonsko omogućavanje rada maloljetnika i nakon 20 sati te rad umirovljenika bez gubitka prava na mirovinu.
HGK je zajedno s HUP-om i UPUHH-om već upozoravao da samo povećanje kvota neće biti rješenje problema radne snage u turizmu jer se prema aktualnoj Odluci za djelatnost turizma i ugostiteljstva ne mogu zapošljavati stranci na radnim mjestima konobar, kuhar i spremačica, koja su najdeficitarnija.
Potrebe u praksi turističkog sektora višestruko nadmašuju dosadašnje mogućnosti zapošljavanja stranih radnika. Za daljnji je razvoj turizma i hrvatskoga gospodarstva potrebno liberalizirati sustav za zapošljavanje stranaca koji će biti prilagođen potrebama tržišta umjesto dosadašnjeg sustava u kojem se jednom godišnje procjenjuju potrebe za stranom radnom snagom.
Taj se model pokazao promašenim. Nedostatak radne snage vidljiv je i u drugim sektorima, što se također negativno odražava na sektor turizma. Najviše se to vidi na primjeru graditeljstva.
-Dolazimo do toga da postoje projekti, postoji osiguran novac za financiranje, ali je problem s pronalaskom adekvatnih izvođača, upozorava predsjednik HGK Burilović, ističući da će nedostatak radnika posebno pogoditi i građevinske tvrtke, a neposredno i turistički sektor, koji će ujesen pred kraj sezone započeti investicijski ciklus za iduću sezonu.
Prema procjenama, u građevinskom sektoru nedostaje više od 2.000 radnika raznih profila, najviše zidara, tesara, armirača, montera suhe gradnje, keramičara i fasadera. Planiramo značajne infrastrukturne projekte, od kojih ćemo dobar dio financirati sredstvima iz EU fondova, ali upitno je u kojem će postotku naše tvrtke sudjelovati u tim projektima s obzirom na to da su zbog nedostatnog broja radnika sve manje konkurentni.
Uz nedostatak radnika, HGK upozorava da je nužno pojednostaviti proces zapošljavanja (za zapošljavanje stranaca potrebno je 30-ak dana) kako bi se pojednostavila komplicirana administrativna procedura i kako bi tvrtke pravovremeno zaposlile potrebne radnike.
Dugoročno, rješavanje problema radne snage vide u uvođenju dualnog modela obrazovanja po uzoru na Austriju i Njemačku. Takvo će obrazovanje, u kojem će se nastava 60 do 70 posto održavati u tvrtkama, a 30 do 40 posto u školama, uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme strukovnog školovanja. Prednost učenicima bit će kvalitetno školovanje, bolje mogućnosti na tržištu rada, nastavak rada u poduzećima, ali i financijska neovisnost, kažu u Službi za komunikacije Hrvatske gospodarske komore. (dp)
© 2003 - 2026 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti