Hand made festival: trodnevni "vatromet" spretnosti i maštovitosti

Gospodarstvo
05.11.2004 00:00
Izvor: Istra danas/dp
D. Požarić
1
1
1

Spoj iskustva i tradicije

2

Hrvatska, nažalost, ima samo jednu češljaonicu vune u Bjelovaru. Nakon češljanja, vuna se ne da upresti u nit strojem, pa se slaže u slojeve, moči se toplom vodom i sapunom te potom toliko dugo gnječi i valja da se vlakna upletu jedno u drugo, dok se ne dobije čvrst materijal - filc. Riječ je o vuni koju nam daje dugodlaka creska pramenka. Sirovina koju koristimo oprana je i prerađena, za razliku od one koja se baca u okoliš, pa danas postaje ekološki problem.

Prerada vune u Hrvatskoj trenutačno je na nuli, što dokazuje i to da postoji samo jedan otkupljivač vune. Počeli smo s proizvodnjom uporabnih predmeta. Primjerice papuča, koje su moderno dizajnirane. One nas podsjećaju na ono osnovno svojstvo vune, koje smo i zaboravili, a to je da je vuna izvrsni izolator i da grije. Tu su i torbe, šeširi, prsluci i drugi odjevni te predmeti koje koristimo u domaćinstvu, primjerice filcani jastučići punjeni biljem i slično. Uz sve to organiziramo radionice i radimo s djecom, jer od mladih sve počinje.

Pčelari od povjerenja

Mirko Franić, pčelar, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Varaždinu: Pčelarstvom se bavim već 23 godine. Proizvodim tri vrste meda iz kontinentalnog dijela Hrvatske. To su bagrem, livadni i kestenov med, a uz to i med od saće. No prepoznatljiv sam po medenoj rakiji, jedinstvenom proizvodu kojim se predstavljam na izložbama i sajmovima u zemlji i inozemstvu i za koji sam dobio niz zlatnih medalja. To je unikatni proizvod koji se poklanja u posebnim prigodama i vrlo je skupa.

Nemili događaj, koji se u Hrvatskoj nedavno zbio u proizvodnji meda, nije dobar za promociju pčelarstva Hrvatske. Stoga treba steći naviku među potrošačima, da nađu svojega pčelara kojemu će vjerovati. Kupujući njegove proizvode, pomoći će razvoju gospodarstva, ali i očuvanju prirode, što je u ovoj djelatnosti najvažnije. Treba omogućiti da med izravno prodaje pčelar, a ne da se distribuira, miješa i raspačava u jednoj smjesi u novim punjenjima koja su daleko od izvornoga. Tu su i opasnosti od bolesti kod pčela, što rezultira lošim medom. Nama pčelarima treba poticaja od države kako bismo mogli održati proizvodnju i prodavati kvalitetan proizvod. Kvaliteta znači i povjerenje i cijenu. Hrvatska još nije svjesna da ima najčišća prirodna bogatstva, pa sve to i ne cijeni. Naše su ispaše zdravije, čišće nego u bilo kojoj razvijenijoj zemlji u Europi. To znači da imamo i kvalitetniji proizvod, u ovom slučaju med. Njegova je cijena niska u odnosu na vrijednost i kvalitetu.

Mi nemamo naviku trošenja meda i na tome treba poraditi. Med treba izravno prodavati s pčelinjaka našim ljudima, ali i inozemnim gostima. To će doprinijeti i turističkom razvoju. Međutim, treba nam i dobra kontrola te kažnjavanje
opakih grešaka u proizvodnji. Tako ćemo naučiti cijeniti vrijednosti koje imamo.

Cijeli članak u mjesečniku "Istra danas", na stranicama 16. i 17.

Tekst: Tatjana Kaštelan
Foto: Igor Zirojević

Fotogalerija

© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti