Gradsko vijeće: Donesene smjernice za utvrđivanje građevinskih područja

S 12 glasova “za” te po jednim “protiv” i “suzdržan” porečki su vijećnici na posljednjoj sjednici donijeli smjernice i kriterije za utvrđivanje građevinskih područja na području Grada Poreča. Kako je objasnio Damir Hrvatin , pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, na temelju ovih smjernica i kriterija za svako će naselje biti izrađen prijedlog, a sve će prijedloge zajedno s predloženim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Poreča, gradonačelnik uputiti na 30-dnevnu javnu raspravu.

Hrvatin je kazao da je njihova intencija do kraja slijedeće godine dovršiti cijelu proceduru za novi PPU (izmijenjen i dopunjen 2010.) u čemu sudjeluju brojne institucije i na koncu, prije odluke Gradskog vijeća, suglasnost treba dati nadležno ministarstvo. -Radi se o kontinuitetu prostornog planiranja budućnosti Poreča, čiji su temelji postavljeni početkom 60-tih godina, a osnove su zakon, županijski prostorni plan, postojeći porečki planovi i drugi propisi i analize, naglasio je u više navrata, ističući da planove takve razine ne treba često mijenjati, već dugoročno zacrtati ciljeve razvoja i smjernice za određenje pojedinih prostora i njihove namjene.

Prema Hrvatinovim riječima, cjelokupno građevinsko područje je nešto manje od 1.500 hektara, od čega je izgrađeno 967 hektara, odnosno 65 posto. Prema popisu iz 2011. godine Poreč je imao 16.696 stanovnika, a od tada je narastao za 17 posto, otprilike za veličinu Vrsara. Projekcije se rade do 2030. godine, do kad bi grad mogao imati 23 tisuće stanovnika, a s povremenim stanovnicima ta bi brojka mogla narasti do 35 tisuća.

- U ovom trenutku Grad ima 1.150 zahtjeva za nekoliko tisuća parcela ukupne površine od 630 hektara. Dakle, traži se proširenje za gotovo dvije trećine sadašnjeg prostora pod izgradnjom. To je otprilike 12 naselja Poreč Jug illi 15 Finida. S druge strane, na temelju zakonskih mogućnosti i projekcija maksimalno moguće proširenje je nešto manje od 190 hektara, slikovito je opisao stanje stvari Hrvatin.

Istaknuo je da Grad Poreč kvalitetno planira svoj prostor te napomenuo da su projekcijama iz 2002. predvidjeli do 2020. godine brojku od 20.887 stanovnika. Ono što je najvažnije, poručio je, je pratiti projekcije razvitkom prometnog sustava i sve potrebne javne, društvene i druge infrastrukture, poput vrtića, škola, dvorana, sportskih sadržaja i drugog.

Izvijestio je, između ostalog, da je građevinska područja moguće proširivati za najviše 30 posto njihove ukupne površine i to samo ako je postojeće područje izgrađeno pedeset i više posto. U zaštićenom obalnom pojasu nije moguće osnivati nova naselja, a postojeća građevinska područja moguće je proširiti za najviše 20 posto ako je izgrađenost veća od 80 posto. Hrvatin je ukazao i na moguće probleme ne toliko zbog županijskih ograničenja kapaciteta ugostiteljsko-turističke namjene za Poreč na ukupno 30 tisuća kreveta, već zbog činjenice da je broj kreveta određen po zonama, a intencija u Gradu Poreču je širiti turizam u zaleđe, dalje od morske obale. Što se poslovnih zona tiče, moguće ih je širiti ukoliko je njihova izgrađenost, kao što je to na porečkom području. Hrvatin je rekao da županijski PPU dozvoljava najviše 199 hektara poslovnih zona, što ostavlja još dovoljno prostora za razvoj.

Predloženim smjernicama i kriterijima oštro se suprotstavio vijećnik Maurizio Zennaro , ukazujući na podatke prema kojima je Poreč od 2011. brojem stanovnika narastao za veličinu Vrsara, a do 2030. bi mogao ukupno narasti za cijeli jedan Poreč, odnosno 14.400 stanovnika.

- Apsolutno sam protiv takvih smjernica razvoja našeg grada, protiv sam razvoja koji ide u pravcu rasta na 40 i više tisuća stanovnika, kakav je u više navrata isticao i gradonačelnik. Smatram da 40 tisuća stanovnika znači da mi gubimo naš kulturni i drugi identitet, da se mijenja sve. Čini mi se da je to nastavak konteksta građevinskog lobija koji vlada našim gradom, koji je uspostavljen 2007. godine kad je dogradonačelnik postao Edo Kos i koji se natavlja uspješno već duži niz godina, poručio je Zennaro.

Vijećnik Goran Gašparac je pitao na što se točno odnosi u smjernice uvršteno građenje izvan građevinskih područja, a predsjednik Vijeća Adriano Jakus što će biti s legaliziranim objektima izvan građevinskog područja. Hrvatin je Zennaru kazao kako nigdje ne stoji da će Poreč imati 35 tisuća stanovnika, vjerovatno ni neće, ali prostorno-planskim planiranjem nastoje udovoljiti svim potrebama za takvu mogućnost. Što se izgradnje koju je Gašparac spomenuo tiče, rekao je da su to i ranije omogućeni objekti poput farmi, voćarskih i vinarskih pogona. Vezano za legalizirane objekte, objasnio je da će za svako naselje napraviti analizu i, ako to bude moguće, parcele na kojima su izgrađeni i koje nisu legalizacijom postale građevinske, uključiti u građevinsko područje. Kroz isti će proces proći neizgrađene parcele i one na kojima su legalizirani objekti.

Gradsko vijeće je također odlučilo staviti van snage dosadašnji Detaljni plan uređenja “Veli – Mali Maj I” te je donijelo Urbanistički plan uređenja dijela stambenog naselja Veli – Mali Maj I za isto područje. Prema Hrvatinovom objašnjenju, radi se o području od 11,5 hektara sjeverno od prometnice od Malog Maja prema Velom Maju, koje uključuje vrtić, nedovršenu zgradu TIM-a 90, planirani manji prostor turističke namjene i raznoliku stambenu izgradnju. Prostor je većinom izgrađen, a novi će plan omogućiti rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i problema među susjedima, budući da omogućava definiranje granica parcela u posebnom postupku. Javna rasprava je održana krajem srpnja i uglavnom su sve primjedbe prihvaćene, izvijestio je pročelnik. Ove je dvije odluke podržalo 13 vijećnika, dok jedan bio suzdržan. (K. Flegar)