Gradski proračun za 2019. smanjen za 23,3 posto

Gradsko vijeće je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usvojilo treće izmjene i dopune kojima je proračun za 2019. smanjen za 58,87 milijuna kuna, odnosno za 23,3 posto. Odluku je podržalo deset vijećnika, tri su bila protiv, a jedan suzdržan. Prema riječima pročelnika za financije Darka Saftića, pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države umanjene su, tako, za 25,47 milijuna kuna ili 60 posto, a najveće se smanjenje (19,46 milijuna) odnosi EU sredstva za sanaciju odlagališta Košambra te na pomoći iz Fonda za zaštitu okoliša za nabavu spremnika (4,17 milijuna) i kamiona (1,6 milijuna). Sve tu te stavke prebačene za slijedeću godinu.

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima umanjeni su za 7,09 milijuna kuna ili 11 posto. Komunalni doprinos je manji za 5,25 milijuna ili 14 posto, pa iznosi 33,47 milijuna, dok su za 1,84 milijuna ili deset posto manji prihodi po posebnim propisima, odnosno od sufinanciranja izgradnje nogometnog igrališta na Žatiki. Kapitalni prihodi smanjeni su za 22,06 milijuna kuna ili 62 posto, a odnose se na prodaju materijalne imovine - prirodnih bogatstava i građevinskih objekata u vlasništvu Grada. Saftić je napomenuo i da su porezni prihodi povećani za 81 tisuću kuna ili 0,1 posto u odnosu na dosadašnji plan te iznose 74,98 milijuna kuna.

Vijećnik Dražen Prgić komentirao je da je problem ovogodišnjeg proračuna jednak onome za 2020, a to je netransparentnost. Istaknuo je da se zbrajanjem stavki s općenitim nazivima “usluge” i “ostalo” dolazi do milijunskih iznosa te da nigdje nije moguće iščitati da je gradonačelnik u svom mandatu potrošio gotovo 40 tisuća kuna na dnevnice. Izjavio je da je njegova stranka (HDZ) nudila vladajućem IDS-u i drugim strankama prije tri godine uvođenje softvera koji bi građanima omogućio da u svakom trenutku detaljno doznaju koji je iznos za koju namjenu potrošen. Uslijedilo je njegovo uobičajeno nadmudrivanja s predsjednikom Vijeća Adrianom Jakusom, koji mu je spočitnuo nesnalaženje u čitanju proračuna. Na koncu je Prgić predložio da se vijećnici odreknu naknada i gradonačelnik smanji dnevnice kako bi doista uveli spomenuti softver bez dodatnih troškova za Grad.

S ocjenom Prgića složio se vijećnik Maurizio Zennaro koji je podsjetio da je nedavno predložio implementiranje internetskog sustava za transparentnost proračuna, što nije prihvaćeno. Gradonačelnika, pročelnika za financije i predsjednika Vijeća pozvao je na prezentaciju transparentnosti proračuna, koju će u Poreču u siječnju održati gradonačelnik Bjelovara I predsjednik HSLS-a.

Goran Gašparac je komentirao da vlastiti prihodi od poreza na koje se Grad može godišnje osloniti iznose oko 150 milijuna kuna. Sa sredstvima iz vanjskih izvora koje je realno očekivati dobiva se ukupan budžet od dvjestotinjak milijuna kuna, smatra on. Istaknuo je da građani slijedom planiranog proračuna imaju određena očekivanja, ali na kraju godine bivaju razočarani zbog neostvarenih i za slijeću godinu prebačenih projekata i kapitalnih ulaganja. Spomenuo je smanjenje prodaje gradske imovine s 35 na 22 milijuna kuna, tražio objašnjenje i pitao znači li to ponavljanje prošlih proračuna u kojima je ta stavka planirana s 30-ak millijuna kuna i ostvarivana s tridesetak posto, pri čemu je puno projekata otpadalo.

Pročelnik Saftić je rekao da proračun u sadašnjem obliku ima stotinjak stranica, a analitičko uvođenje svakog računa pojedinačno zahtijevalo bi tisuće stanica i to bi bilo nemoguće ostvariti. Naglasio je da je proračun strukturiran i transparentan prema postojećoj zakonskoj regulativi, kako je jedino i moguće, te da dobiva najviše moguće ocjene za transparentnost od relevantnih nadležnih tijela. Zennaro je na to rekao da ne prihvaća odgovor “nemoguće”, jer ako sustav mogu uvesti druge jedinice lokalne samouprave, ukoliko ima dobre volje to može i Poreč. (K. Flegar)