Gradovi i županije na prosjačkom štapu, ostali bez 800 milijuna kuna

Dok se Hrvatska zabavlja izbornom kampanjom za parlamentarne izbore, njezini gradovi i općine proživljavaju financijsku agoniju, a zadatak nove vlasti morat će biti promjena odnosa prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi. U suprotnom, lokalna i regionalna samouprava ostat će i bez prosjačkog štapa.

Naime, prihodi poslovanja svih gradova, općina i županija su manji za četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od poreza na dohodak su manji za 7,8 posto, prihodi od imovine su za 1,8 posto veći, a komunalni doprinosi i naknade su 1,6 posto veći. Predsjednik Udruge gradova i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je razoran učinak na lokalne proračune imala izmjena stopa poreza na dohodak.

- Sredinom 2010. godine središnja državna uprava izmijenila je stope poreza na dohodak, najznačajnijeg prihoda lokalne samouprave s 57 posto udjela u ukupnim prihodima, i porezne olakšice bez konzultacija s lokalnom samoupravom, zbog čega je Udruga gradova prije godinu dana podnijela Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena poreza na dohodak.

Usporedbom prvog polugodišta 2010. godine i prvog polugodišta 2011. godine utvrđeno je da su osnove za ostvarivanje prihoda od poreza na dohodak približno jednake, što znači da su prihodi od poreza na dohodak u prvom polugodištu 2011. trebali biti približno jednaki prihodima u 2010. godini. Međutim, zbog izmjene stopa poreza na dohodak prihodi s te osnove smanjeni su za 413 milijuna kuna, odnosno 7,8 posto. Do kraja 2011. godine smanjenje prihoda od poreza na dohodak procjenjuje se na 800 milijuna kuna, upozorava Obersnel.

Što se tiče riječkog proračuna, Obersnel kaže da je izvršavanje otežano, ali za sada nije upitno, unatoč svim problemima uzrokovanim činjenicom da u Hrvatskoj kriza ne jenjava, iako Vlada pokušava to prikazati drugačije, a broj nezaposlenih i dalje raste.

- Naime, svi bitni pokazatelji na razini države - pad industrijske proizvodnje, pad građevinske aktivnosti, visoka nezaposlenost, rekordna nelikvidnost - pokazuju da se gospodarstvo u Hrvatskoj puno teže i sporije oporavlja od krize u odnosu na većinu zemalja u EU-u, kao i zemlje u našem okruženju, dok istovremeno građani sve teže žive, što je vidljivo iz činjenice da je prosječni rast indeksa potrošačkih cijena u prvih osam mjeseci ove godine 2,2, a realne bruto plaće u srpnju su pale za 2,4 posto.

Kada govorimo o proračunu Grada i prihodima, možemo konstatirati da je nastavljen pad prihoda od poreza na dohodak, kao najvažnijeg poreznog prihoda Grada. Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da su prihodi od poreza na dohodak, bez prireza, manji za oko pet milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu ili 20 milijuna kuna manji u odnosu na 2009. godinu, a u odnosu na isto razdoblje 2008. manji su za čak 32,5 milijuna kuna, navodi Obersnel.

Njegovo je mišljenje da je to direktna posljedica nesmanjivanja broja nezaposlenih, te izmjena Zakona o porezu na dohodak - koji je na snazi od srpnja 2010. godine, a kojim su korigirane stope poreza na dohodak čime su jedinicama lokalne i regionalne samouprave uskraćena znatna proračunska sredstva. (D. CUPAĆ/Novi list)