Gradnja počinje u rujnu - počeli pripremni radovi za pretvaranje Ipsilona u autocestu

Istra
28.06.2008 00:00
D. Požarić
Istarski ipsilon - most na Mirni
Istarski ipsilon - most na Mirni
Piše Aldo POKRAJAC
KANFANAR - Na dionici Kanfanar - Pula počeli su pripremni radovi za izgradnju punog profila Istarskog ipsilona i njegovo pretvaranje u autocestu. Betonskim blokovima je ograđeno nekoliko lokacija na kojima će se uklanjati raslinje i vršiti arheološki radovi. Veći građevinski radovi trebali bi početi u rujnu, kada okonča glavna turistička sezona tijekom koje je na Ipsilonu najviše vozila.
- BINA-Istra je dobila načelnu građevinsku dozvolu za cijelu dionicu od Umaga do Pule po kojoj možemo izvoditi pripremne građevinske radove. U očekivanju konačne građevinske dozvole, koja bi trebala biti izdana u srpnju, do rujna ćemo na dionicama na kojima je otkupljeno zemljište, prvenstveno na potezu od Kanfanara do Vodnjana, uklanjati raslinje i pripremati gradilište, kaže direktor koncesionara BINA-Istre David Gabelica.
Građevinske dozvole za pojedine dionice Ipsilona se inače traže od kraja studenog prošle godine, kad su dovršeni prvi projekti koje je izradio Institut građevinarstva iz Zagreba u suradnji s tvrtkama IPC, Rijekaprojekt, Hidroelektra projekt i projektnim biroom Palmotićeva 45.
Puni profil do sezone 2011.
Budući da je u proljeće početak gradnje najavljen za svibanj, Gabelicu smo pitali hoće li graditelji stići održati rokove, odnosno dovršiti izgradnju punog profila na potezu od Umaga do Pule i od Kanfanara do Rogovića do turističke sezone 2011. godine. Direktor BINA-Istre kaže da će pojačanim tempom graditelji nadoknaditi ljetne mjesece u kojima će se, kako se ne bi ometao promet, manje graditi.
BINA-Istra očekuje i potpisivanje aneksa koncesijskog ugovora s Vladom RH, koji je usuglašen, pa je Vlada prošlog tjedna i odobrila tekst. Potpisivanjem aneksa i formalno će se riješiti koncesija za nastavak gradnje i pretvaranje Ipsilona u autoput. BINA-Istra je inače još u studenom prošle godine potpisala ugovor s konzorcijem triju banaka - Societe Generale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom. Time je izgradnja punog profila osigurana novim kreditom BINA-Istre od 693,5 milijuna eura, kojim je refinancirano i 210 milijuna eura obveznica izdanih u veljači 2003. godine.
Novim uvjetima financiranja, postignutim sklapanjem ugovora s konzorcijem, znatno su smanjeni troškovi kreditiranja. Riječ je o jednom od najvećih kredita odobrenih domaćoj tvrtki, koji će omogućiti i produljenje amortizacije s 2022. na 2027. godinu. Prvi ugovor o koncesiji je inače potpisan 1995. godine, a nadopunjavan 1997., 1999. i 2003. godine.
U pripremi nastavak gradnje prema Matuljima
Gabelica kaže da se intenzivno priprema i nastavak izgradnje drugog profila od Rogovića do Matulja i probijanje druge cijevi tunela Učka, što bi trebalo biti gotovo do 2014. godine. Dokumentaciju za nastavak gradnje tog dijela, koji je izgrađen kao brza cesta pa mostovi i vijadukti nisu predviđeni za autocestu, pripremaju Hrvatske ceste. BINA-Istra je toj državnoj tvrtci dostavila svu dokumentaciju o ovoj cesti koja je izgrađena još 1988. godine, na temelju koje je izgrađen idejni projekt, pa se očekuje izdavanje lokacijske dozvole, a rezervirala je i sredstva za izradu glavnog projekta. Poteškoća ovog postupka je donošenje studije utjecaja na okoliš, koja mora proći proceduru u svim općinama čijim teritorijem prolazi ovaj dio Ipsilona.
BINA-Istra priprema i izgradnju dviju spojnih cesta na zapadni krak Ipsilona. Za spoj Buje - Plovanija dobivena je lokacijska dozvola te se izrađuje glavni projekt. Gabelica očekuje da će se taj spoj, dugačak tek 1,5 kilometara, ali značajan za spoj Bujštine na Ipsilon, graditi već ove jeseni. Spojna cesta od čvora Pule kod Stancije Peličeti do Pomera je u fazi ishodovanja lokacijske dozvole, na čemu radi Županijska uprava za ceste. Nakon dobivanja lokacijske dozvole BINA-Istra će naručiti glavni projekt i po dobivanju konačne građevinske dozvole početi raditi. I u ovom slučaju proceduru će otegnuti donošenje studije utjecaja na okoliš.
- Najvažnije je dobro pripremiti sve radove da se kasnije ne bi morali prekidati. Iz dosadašnjeg iskustva znamo da je priprema građenja najvažnija. Ovaj put ćemo raditi na znatno dužim dionicama, pa su i pripremne faze obimnije, zaključio je Gabelica.
Gradnju druge faze Ipsilona vodit će iskusna ekipa iz hrvatske podružnice francuske građevinske korporacije Bouyguesa s već dokazanim našim kooperantima. Gabelica kaže da ne sumnja da su graditelji u stanju na vrijeme završiti prometnicu. Uostalom, to je i u interesu koncesionara budući da će se na novom autoputu uvesti zatvoreni sustav naplate.
Još jedan vijadukt preko Mirne - u drugoj fazi
Složeni graditeljski zahvat širenja vijadukta Mirna nije predviđen u prvoj fazi gradnje punog profila od Umaga do Pule.
- Poznato je da je zbog sidrenja u muljevitom terenu doline Mirne gradnja drugog vijadukta složena i skupa. U međuvremenu smo se mi, prateći gustoću prometa, prihvatili rješavanja najvećih gužvi na Ipsilonu, na čvorovima Pula i Umag. Dio sredstava koji je bio predviđen za gradnju punog profila ići će tako u izgradnju produžetka Ipsilona od stancije Peličeti do Pomera. Dio će ići i u izgradnju spoja za Bujštinu kod Plovanije te na granicu sa Slovenijom, gdje se zbog graničnog prijelaza također stvaraju čepovi, pojašnjava David Gabelica.
Direktor BINA-Istre kaže da su svi daljnji radovi na Ipsilonu planirani prema stvaranju mogućnosti za građenje i gustoći prometa, pri čemu je u prvoj fazi morala biti isključena frekventna dionica od Rogovića do Matulja, jer u početku nije bila predviđena za profil autoceste. Na zapadnom kraku pak treba graditi tako da se izbjegnu gužve. Na čvoru Pula će se to postići izgradnjom produžetka do Pomera, punog profila zaobilaznice oko Pule i novog čvora u Šijani. Na granici sa Slovenijom graditelji su međutim nemoćni pa će gužve, koje su često veće od onih kod medijski eksploatiranog tunela Sv. Rok, nestati tek kad uđemo u Europsku uniju, što donosi i bržu protočnost na graničnim prijelazima.
- Nadamo se da ćemo do 2011. ući u EU pa će se time otkloniti i problemi oko granice, koje ne možemo riješiti samo graditeljskim, već i administrativnim zahvatima. U međuvremenu pripremit ćemo se za gradnju druge faze Ipsilona do Matulja i proboj druge cijevi tunela Učka, a cijeli projekt izgradnje sustava završit će se gradnjom punog profila vijadukta Mirna, zaključuje Gabelica.
Arheolozi na trasi Pula - Kanfanar
Arheološki muzej Istre, kojem je povjeren arheološki nadzor nad gradnjom Ipsilona, počeo je s istražnim radovima na dvije lokacije između Pule i Kanfanara. Riječ je o stancijama Detofi i Sv. Cecilija, gdje se najvjerojatnije nalaze pretpovijesni i antički ostaci.
- Trenutno raščišćavamo teren, a od ponedjeljka ćemo početi s arheološkim sondiranjem. Pretpovijesni dio istraživanja vodit će kolega Darko Komšo, a antički Davor Burić, kaže ravnateljica muzeja Kristina Džin.
Arheolozi iz AMI-ja su inače već obišli trasu od Markovca do Plovanije, a nastavit će obilazak do Pule kako bi utvrdili dosad poznate arheološke lokalitete. Pratit će i pripremne radove krčenja trase, kako bi se otkrilo ima li na terenu i drugih nalaza.

Fotogalerija

© 2003 - 2026 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti