Građani danas odlučuju o lokalnim vlastima

Na sedme lokalne izbore od uspostave višestranačja u Hrvatskoj danas može izaći ukupno 188.113 istarskih birača koji će svojim glasovima birati župana, gradonačelnike, načelnike i njihove zamjenike.

Birači će danas odlučiti i kako će u iduće četiri godine izgledati gradska i općinska vijeća i tko će sve sjediti u Županijskoj skupštini u koju se bira 45 zastupnika, od kojih su Statutom za članove talijanske manjine rezervirana četiri mjesta.

U Puli kao najvećem istarskom gradu, u čije se Vijeće bira 25 zastupnika, na izbore može izaći 50.965 registriranih birača, dok je na razini Istarske županije evidentirano i 13.540 birača iz redova nacionalnih manjina.

Građane će na biralištima, otvorenima od 7 do 19 sati, dočekati najmanje četiri glasačka listića, a novost je to da će se birati i zamjenik župana iz redova talijanske manjine - a u nekim gradovima i općinama i zamjenici (grado)načelnika - za što će pripadnici talijanske manjine dobiti još jedan dodatni listić.

Tako će, primjerice, u gradovima birači dobiti četiri glasačka listića, i to jedan za izbor gradonačelnika i zamjenike, drugi za izbor zastupnika u gradsko vijeće, s trećim listićem birat će župana i zamjenike, dok je četvrti rezerviran za izbor članova Županijske skupštine.

Budući članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom na način da svi gradovi, općine i županija čine jednu izbornu jedinicu, a pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u gradskim, općinskim vijećima i Skupštini imaju one liste koje prijeđu izborni prag i dobiju najmanje pet posto glasova. Broj vijećničkih mjesta i onih u Skupštini koje neka lista osvoji je manje-više proporcionalan dobivenim glasovima, a za preračun glasova u mandate koristi se D'Hondtova metoda.

Po tom modelu je potrebno broj glasova za svaku listu dijeliti s brojevima od jedan do koliko se članova predstavničkih tijela bira, (npr. 45 za Skupštinu) te ih potom poredati po veličini.

Kod glasovanja za predstavničko tijelo, birači na listama ne mogu zaokruživati preferirane kandidate kao što su to mogli na izborima za EU-parlament, jer liste su "vezane", a tko će na kraju ući u vijeće ili Skupštinu, ovisi o redoslijedu na listi od prvog naniže, i to bez preskakanja. Naime, kandidati koji su plasirani pri vrhu liste imaju veće šanse ući u predstavničko tijelo.

Kod izbora načelnika, gradonačelnika i župana pobjedu pak odnosi onaj kandidat koji je osvojio većinu, odnosno više od 50 posto glasova birača. U slučaju da tu potrebnu većinu ne dobiju, kroz dva tjedna održat će se ponovljeni izbori kada u drugi krug idu dva kandidata s najviše dobivenih glasova, a pobjeđuje onaj koji osvoji više glasova.

Moguće je, osobito u manjim mjestima, da se situacija ni tada ne riješi pa se tada, po istim pravilima, ide u treći krug. Bude li i tada neriješeno, izborni postupak za predstavnike izvršne vlasti u toj će se samoupravi vratiti na početak i u cijelosti ponoviti.

Ovo su prvi lokalni izbori na kojim će moći glasovati i osobe lišene poslovne sposobnosti, i to na redovnim biračkim mjestima koja su određena kao i za sve ostale birače, znači na biračkim mjestima koja su određena prema prebivalištu birača.

Što se tiče osoba koje zbog bolesti ili invaliditeta nisu u stanju izaći na birališta, izborno povjerenstvo uputilo je poziv institucijama i udrugama da na vrijeme jave o potrebi održavanja izbora pa će tako na dan izbora glasovanje biti organizirano i u pulskoj Općoj bolnici, Domu umirovljenika "Alfredo Štiglić", Vili Mariji i za članove pojedinih udruga za osobe s invaliditetom.

Iz pulskog Izbornog povjerenstva vele da u slučaju ako je netko od birača recimo slomio nogu i ne može na izbore a želi glasovati, postoji mogućnost da glasa kod kuće, no osoba to mora javiti nadležnom povjerenstvu najkasnije do nedjelje ujutro da bi se na vrijeme uspjelo organizirati glasovanje. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

Četiri glasačka listića:

- plavi listić za izbor župana

- smeđi listić za izbor županijskih vijećnika

- bijeli listić za izbor (grado)načelnika

- ružičasti listić za izbor gradskih ili općinskih vijećnika

Građani s nevažećom osobnom iskaznicom

Građani koji nemaju važeću osobnu iskaznicu neće se naći na popisu birača, no moći će na izbore uz predočenje potvrde za glasovanje koje izdaju područni uredi državne uprave. Na dan održavanja izbora potvrde će se moći preuzeti i u matičnim uredima. Radi utvrđivanja statusa prebivališta, na dan izbora radit će i policijske uprave i policijske postaje.

Angažirano 2.810 članova biračkih odbora

Na području Istarske županije ima ukupno 281 biračko mjesto na kojima će biti angažirano ukupno 2.810 članova biračkih odbora. I političke stranke su bile dužne odrediti članove biračkih odbora pa većina stranaka ima svoje članove. Lokalni izbori su zahtjevan i složen posao, a njihova regularnost i pravilnost uvelike ovise o radu članova biračkog odbora na svakom biračkom mjestu.

Klikom do biračkog mjesta

Birači koji nisu sigurni gdje se nalazi njihovo biračko mjesto to lako mogu provjeriti u nadležnom izbornom povjerenstvu ili na web stranicama Ministarstva uprave, i to klikom na registar birača. Nakon što upišu prezime, OIB ili matični broj građana, sustav će izbaciti podatke o adresi biračkog mjesta, a navodi se i koliko je birača upisano na adresi stanovanja birača koji je podatke zatražio