Grad Poreč raspisuje natječaje za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta

Grad Poreč raspisuje natječaje za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na svom području. Odluku o tome, kao i o osnivanju i imenovanju nadležnog povjerenstva, donijelo je na preksinoćnjoj sjednici Gradsko vijeće.

Za prodaju je namijenjeno ukupno 15,36 hektara vinograda, voćnjaka, oranica i pašnjaka s ukupnom početnom cijenom od 5,26 milijuna kuna. U dugoročni zakup (na 25 godina s mogućnošću produljenja na isto razdoblje) ponuđeno je ukupno 204,32 hektara s ukupnom početnom zakupninom od 100,62 tisuće kuna. Tu je i kraći zakup na rok do pet godina (s mogućnošću produljenja za isto razdoblje) za ukupno 8,35 hektara zemljišta predviđenog za povrat, s ukupnom početnom zakupninom od 3,7 tisuća kuna.

Zemljišta se nalaze u katastarskim općinama Baderna, Dračevac, Fuškulin, Mugeba, Mušalež, Nova Vas, Poreč, Varvari i Žbandaj. Nakon objave na službenim web stranicama Grada i oglasnoj ploči, natječaji će biti otvoreni 30 dana. Pristigle će ponude u roku od 60 dana obraditi povjerenstvo u sastavu Lea Štifanić (predstavnica pravne struke), Đulijano Petrović (predstavnik geodetske struke), Zoran Užila (predstavnik agronomske struke) te Adriano Jakus (IDS) i Aleksandar Kovač (SDP) iz redova Gradskog vijeća koje, na prijedlog povjerenstva, donosi odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača.

Kako je objasnila pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i EU Fondove Morena Mičetić Fabić, suglasnost na izbor ponuđača, kao i na raspisivanje natječaja za prodaju, najprije trebaju dati Ministarstvo poljoprivrede i Istarska županija, a „zeleno svjetlo“ predloženim ugovorima državno odvjetništvo. Cilj cijele te procedure je zaštititi poljoprivredno zemljište i interese poljoprivrednika, istaknula je. Napomenula je i da su su za program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem suglasnost Ministarstva poljoprivrede dobili krajem prošlog kolovoza, a do prosinca su uspjeli prikupiti svu dokumentaciju javnopravnih tijela neophodnu za natječaje. Međutim, budući da je najavljeno skoro donošenje novog zakona (koje se očekuje sutra), odlučili su pričekati i analizirali donosi li on poboljšanja, odnosno pojednostavljenje procedure, uštedu i veći prihod Gradu (zasad jedinici lokalne samouprave ide 65 posto cijene, Državi 25 posto, a Županiji 10).

- Više je bilo argumenata da se ide u raspisivanje po starom zakonu. Novi zakon će propisati da se natječaji za preostale čestice moraju raspisati u roku od tri mjeseca od njegovog donošenja, pa ćemo to i učiniti. U međuvremenu ćemo morati mijenjati i program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, jer imamo nove upite i zahtjeve, a taj dokument treba prilagođavati stanju na terenu te potrebama građana, odnosno poljoprivrednika, rekla je pročelnica Mičetić Fabić.

Najveća površina koju jedan ponuđač može uzeti u zakup je 30 hektara (uključujući zemljište zakupljeno na prijašnjim natječajima), a ponudu nije moguće dati samo za jednu česticu, već za čitavu tehnološku cjelinu, budući da je cilj staviti poljoprivredno zemljište u funkciju proizvodnje, informirala je također. Pravo prvenstva propisano je zakonom i pravilnicima, a ponuđač koji ga ostvari mora prihvatiti najvišu ponuđenu zakupninu koja ne smije prelaziti dvostruki iznos one početne. Tražena opsežna dokumentacija uključuje gospodarski program koji će biti ocijenjen. Najveći broj bodova dobivaju oni koji se poljoprivredom bave više godina i to im je primarna djelatnost, mladi i školovani poljoprivrednici. Dobro je znati i da odabrani zakupci imaju obavezu u roku od dvije godine na vlastiti trošak uskladiti stanje na terenu sa zemljišnim knjigama i katastrom te raskrčiti parcelu (pri čemu drvnu masu preuzimaju Hrvatske šume). Ti će im troškovi kasnije biti odbijeni od zakupnine.

Što se prodaje zemljišta tiče, Mišetić Fabić je napomenula da se mogu javiti kupci s područja cijele Hrvatske te da je u priobalnom području moguće kupiti do pet hektara. Kupljeno zemljište nije moguće otuđiti deset godina od sklapanja ugovora, a nakon toga pravo prvokupa po tržišnoj cijeni ima država.

Vijećnik Dalibor Jukopila (Nezavisna lista građanske inicijative Zajedno – Insieme) komentirao je da Grad na oduševljenje zainteresiranih, koji su taj trenutak dočekali strpljivo i s razumijevanjem, konačno raspisuje natječaje - gotovo četiri godine nakon inicijalnog programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, tri i pol godine nakon javnog poziva za iskazivanje interesa te prošlogodišnjeg donošenja novog programa. Pitao je kolika je ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta na području Poreča, zašto je ukupna površina terena ponuđenih na natječajima približno 20 hektara manja od one za koju je iskazan interes, na osnovu čega je određen maksimum od 30 hektara za zakup te što će biti sa zemljištem za koje će građani biti zainteresirani u budućnosti, a nije uključeno u program i tabelarni prikaz.

Pročelnica Mičetić Fabić je rekla da ukupnu kvadraturu ne zna napamet, ali da taj podatak nije važan za aktualne natječaje te da će Grad voditi računa i raspolagati svim zemljištem te za njega raspisati natječaje. Natječaje raspisuju isključivo za „čiste“ čestice koje zadovoljavaju sve kriterije brojnih pravilnika, a na terenu ima puno kompleksnih situacija. Maksimalna dopuštena veličina zemljišta, kao i drugi uvjeti natječaja, preuzeti su iz zakona i pravilnika. Na koncu je pročelnica kazala da je njen odjel i inače otvoren za poljoprivrednike koji im se konstantno javljaju i tu dobivaju sve potrebne informacije. Najavila je da će uslijediti još poziva za iskazivanje interesa i natječaja.

Jukopila se složio da ukupna kvadratura državnog zemljišta za ove natječaje nije bitna, ali je dodao da je dobro znati da je prijašnji program definirao prostornu veličinu zemljišta od 829,32 hektara. Ponadao se, na kraju, da će provedbom natječaja „kvalitetno valorizirati zemlju kao resursnu osnovu i kao jedan od faktora proizvodnje, a sve u cilju održivog gospodarenja poljoprivrednim površinama, kreiranja proizvoda dodane vrijednosti te dobrobiti za porečko gospodarstvo i zajednicu u cjelini“.

Što se tiče osnivanja povjerenstva, pitao je da li se tu radi o formiranju radnog tijela Gradskog vijeća te upozorio da je dobivenim prijedlogom, odnosno kako je rekao - gotovim aktom, povrijeđena poslovnička procedura. On smatra da je nejasno na temelju čega jedan gradski odjel predlaže članove povjerenstva te da nije razvidno na kojem će aktu povjerenstvo temeljiti svoj rad. Na koncu je kritizirao činjenicu da njihova nezavisna lista nije konzultirana uoči sastavljanja prijedloga koji bi, smatra on, trebalo uputiti na doradu.

- Uz iskazanu čast pojedinim kandidatima koji svojim referencama opravdavaju svoje mjesto u povjerenstvu, stava sam kako, generalno, predloženo povjerenstvo u minimalnoj mjeri raspolaže potrebnom kompetentnošću za odradu pred njega postavljenih radnih zadataka, zaključio je.

Pročelnica je odgovorila da se ne radi o radnom tijelu Gradskog vijeća, već o povjerenstvu čije je formiranje točno definirano zakonom. Gradonačelnik Loris Peršurić je tome dodao da uvijek kontaktiraju predstavnike vladajućih i oporbenih stranaka i listi, ali je Maurizio Zennaro, nositelj nezavisne liste čiji je predstavnik u vijeću Jukopila, u pisanom obliku izjavio da ne želi sudjelovati u ni jednoj komisiji ili odboru gradonačelnika i Grada.

Vijećnica Gordana Šušljik (IDS) je pitala kako će građani znati koje su to čestice ponuđene na natječaju koji je otvoren za svih, budući da je priložen samo njihov popis. U sklopu natječaja će biti objavljeni i kartografski prikazi čestica, koje će građani za trajanja natječaja moći pogledati i u Upravnom odjelu za gospodarstvo i EU fondove, gdje i inače mogu na kartama vidjeti sve parcele koje ih zanimaju, odgovorila je pročelnica.

Vijećnika Aleksandra Kovača (SDP) je zanimalo postoje li instrumenti koji jamče da prodanom zemljištu neće biti promijenjena namjena. Podsjetio je, pritom, da posljednjih 30-ak godina duž cijele hrvatske obale poljoprivredno zemljište vlasnici cijepaju na parcele od 400 do 600 „kvadrata“, postavljaju kamp prikolice, a zatim oko njih niču zgrade. Pitao je i postoje li tehničke mogućnosti kako bi kartografske prikaze učinili dostupnima putem digitalne tehnologije. Pročelnica je naglasila da je takva kontrola svima u interesu te da Grad mora voditi računa o poljoprivrednom zemljištu i nakon njegove prodaje. Zakonom je propisano da zemljište nakon prodaje treba biti osposobljeno za poljoprivrednu proizvodnju u roku od tri godine, a novi zakon, osim velikih kazni za one koji takvo zemljište ne koriste u poljoprivredne svrhe, uvodi detaljne agrotehničke mjere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, koje će Grad moći provoditi na terenu, informirala je Mičetić Fabić.