Gospodarenje otpadom: Peršurić i Laković iznijeli brojke, i najavili video nadzor na kritičnim točkama

Šest mjeseci do isteka roka u kojem se Hrvatska obvezala odvojeno prikupljati 50 posto otpada, samo dvadesetak gradova u zemlji odvaja više od 20 posto, a među njima je i Poreč.

Čulo se to u četvrtak na konferenciji za novinare gradonačelnika Lorisa Peršurića, i direktora gradskog komunalnog poduzeća Usluge Milana Lakovića, koji su iznijeli analizu i podatke o prijelazu na novi sustav gospodarenja otpadom, što je već mjesecima jedna od glavnih tema i prijepora u gradu.

Premda do završetka implementacije ima još dosta posla, i problema koje valja riješiti, čini se da je novi sustav dao prve rezultate - količina komunalnog otpada na Poreštini smanjena je za gotovo tisuću i pol tona.

Iako većina građana pravilno zbrinjava otpad, na desetak kritičnih točaka se on nepravilno odlaže, često i kraj polupraznih spremnika, poput starogradske jezgre gdje se otpad odvozi čak tri puta dnevno ili naselja Červar Porat gdje se odvozi svakodnevno, rečeno je.

Građane su pozvali da fotografije i informacije o nepropisnom odlaganju dostave e-mailom na usluga@usluga.hr. Laković je najavio i uspostavu video nadzora na najkritičnijim točkama, kao i mjere prema onima koji ne koriste dodijeljene spremnike i kartice . Nastavit će se edukacija i informiranje.

-Svima nam je u interesu da imamo čist i uredan Poreč, stoga hvala velikoj većini koja odgovorno i pravilno razvrstava otpad, rekao je gradonačelnik.

Poreč je, po njegovim riječima, stvorio sve preduvjete za to da prelazak na novi sustav bude što jednostavniji i kvalitetniji – izgrađeno je reciklažno dvorište, nabavljena nova vozila, od države se čeka preostale spremnike za papir, staklo i plastiku kako bi ih mogla dobiti sva domaćinstva. Sanira se Košambra, koja se više ne koristi kao odlagalište otpada, provode se edukacije. Sve pripreme koje je Grad mogao provesti, provedene su, i za to je povučeno 60 milijuna kuna, istaknuto je jučer na konferenciji za novinare.

Usluga je 30. lipnja imala 20 327 korisnika, od čega više od 9,4 tisuće stalnih kućanstava, 2,8 tisuća iznajmljivača, 5,7 tisuća vikendaša, 1,4 tisuće stalnih pravnih subjekata te 828 sezonskih pravnih subjekata.

Poduzeće je uložilo 18,9 milijuna kuna u nabavu više od 17 tisuća spremnika za korisnike, zatim polupodzemnih i podzemnih spremnika za zajedničko sakupljanje otpada (njih 192 spremnika odnosno 48 setova), više od 13 tisuća čipova za spremnike, kartice za spremnike, sustave evidentiranja, kamione i informatički sustav.

Krajem prošle godine počela je podjela spremnika korisnicima. Kroz dostavljene izjave sami su odredili volumen spremnika koji im je potreban. Do konca lipnja je podijeljeno 11 435 spremnika za miješani komunalni otpad, od čega ih je 8 769 u aktivnoj upotrebi. Broj spremnika na terenu povećao se za 2,5 puta. U prošloj godini na terenu ih je bilo postavljeno 6.166, dok ih sada ima više od 15 tisuća. U konačnici, broj spremnika na terenu će se povećati za čak 7 puta.

Budući da je novi sustav složeniji te iziskuje više različitih odvoza, kamiona i spremnika, formirane su i dodatne grupe na terenu. Prošle godine usluga se vršila sa 17 radnih grupa, ove godine se vrši s 22 radne grupe, naveo je Laković.

Do 30. lipnja podijeljeno je 4.785 kartica korisnicima polupodzemnih i podzemnih spremnika. Od toga je 2.782 u aktivnoj upotrebi. Postavljeno je 188 dodatnih setova zelenih otoka, pa ih je sada na terenu 358, dvostruko više nego lani. Količina sakupljenog komunalnog otpada smanjena je za 1.494 tone, odnosno za 20% u odnosu na lani.

Postoji i niz problema na koje će se komunalno poduzeće fokusirati u narednom razdoblju. To su nepropisno odlaganje glomaznog otpada, odlaganje otpada izvan kućnih i zajedničkih spremnika, napravilno odlaganje u zelenim otocima, odlaganje na javnim površinama, te nekorištenje dodijeljenih spremnika i kartica.

Od ukupno evidentiranih 16.220 spremnika i kartica za koje se mogu dobiti podaci o količinama stvorenog otpada, njih 4.669 odnosno gotovo 30% nema evidentirano niti jedno korištenje usluge . Drugim riječima, ispada da njihovi korisnici nisu proizveli niti gram otpada. Vikendaši, njih 4.917, su kategorija s najmanje evidentiranih korištenja spremnika i kartica pri čemu je čak njih 51 posto nekorišteno. Izuzme li se vikendaše, udio nekorištenih spremnika i kartica je znatno manji, i iznosi 19,10 posto.

-Cilj nam je još bolje upoznati sve korisnike kako postupati s otpadom - kako odvajati, reciklirati i kompostirati, čime se može bitno smanjiti mjesečne račune za odvoz otpada , istaknuto je.

Svako kućanstvo može pridonijeti tome da sustav gospodarenja otpadom bude što bolji, ali i utjecati na cijenu odvoza na način se u sklopu kućanstva otpad razvrstava i da se dio kompostira, ako postoje uvjeti. Time se smanjuje volumen potrebnog spremnika za odvoz, i broj pražnjenja, što će rezultirati nižom cijenom usluge za korisnika, rečeno je. (dp)