Glas Istre: Istra trpi zbog nesuradnje turizma i poljoprivrede
Mogu li se istarske turističke i poljoprivredne vlasti naći za istim stolom bar kad je riječ o kobasicama i tim stvarima? Izgleda da još ne, jer su se u vezi s vrlo sličnom temom »promašile« za pet dana
Između dva važna događaja posvećena na neki način istoj temi - početka provođenja znanstvenog projekta o zaštiti istarskih kobasica, pancete i žlomprta, što je obznanjeno u petak u Vodnjanu, i večerašnje gastronomske manifestacije u Tinjanu kojom se klobasice, panceta i ombolo promiču kao hladni naresci, pitam se zašto ta dva događaja nisu povezana? Osim što se zgodilo da su se kalendarski skoro poklopili i osim što se oba bave istim darom prirode i vjekovnog domaćeg umijeća, ne veže ih ništa drugo. Znam to, jer sam nositelje i jednog i drugog »posla« pitao znaju li jedni za druge. Ne znaju. I to je šteta.
Za one koji nisu čitali novine u nedjelju, ponovimo ukratko: nakon uspješno završenog znanstvenog projekta o istarskom pršutu, kojim je nakon tri godine rada istarski pršut zakonski definiran i zaštićen kao autohtoni proizvod s geografskim porijeklom, sada su dr. Romano Božac i njegova ekipa sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, uz novčanu potporu Istarske županije i Ministarstva poljoprivrede, pokrenuli sličan projekt za istarske kobasice (u dijelu Istre poznatije kao klobasice), pancetu i žlomprt (zovu ga još i ombolo ili ombulo, zarebnjak ili zarebrnik, kanica, šalaj, i na još petnaestak drugih načina).
U tri istarske pršutarne – kod Milana Buršića u Vodnjanu, Borisa Rocea u Sutivancu i Mladena Dujmovića u Kringi – suše se kobasice, žlomprt i panceta pripremljeni na nekoliko različitih načina (ali s polazištem u tradicijskim recepturama), a idućih će se mjeseci ispitivati njihova kemijska, organoleptička i druga svojstva. Za dvije godine će se i ta tri proizvoda, kao što je za pršut već riješeno, registrirati i zakonski zaštititi njihovo geografsko porijeklo odnosno autohtonost. Posebno je zanimljivo da će se kobasice i ombolo registrirati i u polutrajnoj (za pečenje) i u trajnoj (za hladno rezanje) varijanti.
Više o istarskom pršutu od slavonskih svinja i cijeli originalni članak možete pročitati na URL-u ispod ovog teksta.
Između dva važna događaja posvećena na neki način istoj temi - početka provođenja znanstvenog projekta o zaštiti istarskih kobasica, pancete i žlomprta, što je obznanjeno u petak u Vodnjanu, i večerašnje gastronomske manifestacije u Tinjanu kojom se klobasice, panceta i ombolo promiču kao hladni naresci, pitam se zašto ta dva događaja nisu povezana? Osim što se zgodilo da su se kalendarski skoro poklopili i osim što se oba bave istim darom prirode i vjekovnog domaćeg umijeća, ne veže ih ništa drugo. Znam to, jer sam nositelje i jednog i drugog »posla« pitao znaju li jedni za druge. Ne znaju. I to je šteta.
Za one koji nisu čitali novine u nedjelju, ponovimo ukratko: nakon uspješno završenog znanstvenog projekta o istarskom pršutu, kojim je nakon tri godine rada istarski pršut zakonski definiran i zaštićen kao autohtoni proizvod s geografskim porijeklom, sada su dr. Romano Božac i njegova ekipa sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, uz novčanu potporu Istarske županije i Ministarstva poljoprivrede, pokrenuli sličan projekt za istarske kobasice (u dijelu Istre poznatije kao klobasice), pancetu i žlomprt (zovu ga još i ombolo ili ombulo, zarebnjak ili zarebrnik, kanica, šalaj, i na još petnaestak drugih načina).
U tri istarske pršutarne – kod Milana Buršića u Vodnjanu, Borisa Rocea u Sutivancu i Mladena Dujmovića u Kringi – suše se kobasice, žlomprt i panceta pripremljeni na nekoliko različitih načina (ali s polazištem u tradicijskim recepturama), a idućih će se mjeseci ispitivati njihova kemijska, organoleptička i druga svojstva. Za dvije godine će se i ta tri proizvoda, kao što je za pršut već riješeno, registrirati i zakonski zaštititi njihovo geografsko porijeklo odnosno autohtonost. Posebno je zanimljivo da će se kobasice i ombolo registrirati i u polutrajnoj (za pečenje) i u trajnoj (za hladno rezanje) varijanti.
Više o istarskom pršutu od slavonskih svinja i cijeli originalni članak možete pročitati na URL-u ispod ovog teksta.
