Galebovi opsjedaju Poreč i otimaju hranu iz ruku

Galebovi već neko vrijeme ne uživaju blagodati ugrožene vrste. Budući da je zaštićena populacija bitno narasla, a izvori hrane se nisu povećali, problem suživota ljudi i ovih ptica postaje sve očitiji. Na krovovima porečkih zgrada znaju boraviti u stotinama, zalijeću se i uzimaju hranu ljudima na plaži, stvaraju probleme u hotelima jer se okupljaju na bazenima, vade smeće iz kontejnera i onečišćuju okoliš.
I dok se u ljetnoj sezoni neki turisti dive galebovima koji slijeću na terase njihovih soba i apartmana, drugi, koji su zbog sendviča ili pizze u ruci postali meta napada ovih predatora, negoduju, ali ostaje činjenica da broj ovih ptica raste iz dana u dan.
Ove se godine na području od ušća rijeke Mirne do Limskog kanala realizira prvi hrvatski pilot-projekt pod nazivom "Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika za zdravlje ljudi" u kojem surađuju Grad Poreč, općine Vrsar, Tar-Vabriga i Funtana te njihove turističke zajednice, kao i TZ Istarske županije te turističke tvrtke Plava laguna, Riviera i Maistra.
Ukupan proračun projekta iznosi 140 tisuća kuna. Grad Poreč u njemu sudjeluje sa 17 tisuća kuna, a u rješavanje problema uključio je i stručne institucije i profesionalce, Veterinarski fakultet u Zagrebu, voditelja odsjeka parazitologije prof. dr. Alberta Marinculića, Veterinarsku ambulantu Poreč s voditeljem mr. Brankom Jurićem, te u sferu senzibilizacije građana i edukacije Zdravi grad.
Projekt se temelji na smanjenju populacije galebova podmetanjem lažnih jaja u njihova gnijezda, odnosno humanom pristupu kontrole populacije koja podrazumijeva da se ništa ne poduzima u odnosu na ptice, nego samo na jaja u reproduktivnoj fazi, metoda koja se već pokazala učinkovitom u drugim zemljama Mediterana i Velikoj Britaniji.
Smanjenje populacije podmetanjem lažnih jaja
- U vrijeme gniježđenja, od početka travnja do sredine srpnja, uzimamo galebova jaja iz gnijezda i zamjenjujemo ih plastičnim. Metoda je preslikana iz Engleske, a pokazala se učinkovitom jer galebovi nastavljaju ležati na jajima iz kojih se kasnije ne izlegu ptići i tako na humani način dolazi do smanjenja populacije. Ove smo godine postavili oko 2.200 lažnih jaja na mjestima gdje se galebovi gnijezde, na otočićima, hridima i krovovima kuća gdje smo dobili informacije od građana da galebovi rade gnijezda.
Riječ je o pilot-projektu koji je pokrenut upravo zbog velikog broja galebova u Poreču. Galebovi su promijenili staništa i nastanili se na krovovima zgrada, hrane se na smetlištu, traže hranu na terasama restorana i ne biraju sredstva da dođu do nje. Čak točno znaju kada kamioni dolaze na odlagalište otpada i okupljaju se tamo kako bi pretraživali doneseno smeće.
Postali su urbane životinje, veli Jurić iz porečke Veterinarske ambulante, koja provodi akciju na terenu. Dodaje kako će se u sklopu projekta provesti laboratorijska bakteriološka analiza izmeta galebova kako bi se ustanovilo jesu li potencijalni prijenosnici bolesti opasnih za ljude.
- Ovaj je projekt planiran na pet godina i, prema našim saznanjima, već bi se za godinu dana trebali vidjeti rezultati. Nedavno smo obavili kontrolu i vidjeli da su galebovi prihvatili jaja te očekujemo manje ptića, veli Jurić. (Piše Vedrana HABEREITER)
PROČITALI STE SKRAĆENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.