Forši niste znali...

…da je među istarskim otočićima i jedan s morskom rupom pri sredini, koja iz zraka izgleda poput lokvice u kamenom grotlu. Riječ je o otočiću Banjol u lijepom rovinjskom arhipelagu, oko jedne nautičke milje zapadno od Zlatnog rta i otočića Sv. Katarina.

Na "vanjskoj", zapadnoj strani Banjola je špilja koja je dijelom ispod morske razine, oko pet metara dubine, te se uvlači u otočić postajući plićom. Na kraju podmorske jame je tunel, dovoljno širok da može proći i opremljeni ronilac, kroz koji se izranja u plićak, otvor velik tek koji metar, oivičen strmim stijenama.

U nj se, naravno, može i pješice, zapravo verući se po kamenim strminama. Ova prirodna atrakcija omiljena je destinacija ronilačkih izleta uz središnje priobalje zapadne Istre.

Inače, Banjol po formalnoj klasifikaciji nije otočić, nego tek hrid - površina mu je manja od hektara i iznosi 7.240 četvornih metara. Talijansko ime mu je Bagnole, a spominje se i kao Isola (dei) piloti, otok peljara, negdašnjih rovinjskih moreplovaca specijaliziranih za vođenje brodova na ruti prema Veneciji.

Doduše, talijanski geograf i putopisac Giuseppe Rosaccio (16. i 17. st.) donosi u radu "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" kartu Rovinja na kojoj je Scoio de Peoti (ven. otočić pilota, peljara) zapravo otočić Sv. Katarina, što je i logičnije jer na njemu su peljari mogli imati bazu, a na strmom i malom Banjolu teško.

Među Rovinježima Banjol je posljednjih desetljeća popularno zvan i Sete pei (Šetepej), doslovce: sedam dlaka, što se povezuje s vedutom njegova grebena na kojem strši nekoliko borova.

Ona je sada malo drugačija jer je unatrag desetak ljeta većinu tih stabala počupala pijavica, tromba marina. Prije nekoliko godina otočić je ponovno pošumljen borićima. (G. PRODAN)