Forši niste znali...

...da je fortifikacijski kompleks u Hrastovlju (u Hrastovskoj dolini, u nastavku Rižanske doline, općina Kopar) jedan od rijetkih primjera očuvanog tabora na ovim područjima. Tabori su bili utvrde bez stalne posade, čiji je cilj bio obrana ruralnog stanovništva od turskih i drugih napada.

Kompleks u Hrastovlju dovršen je u 16. stoljeću na kraškoj uzvisini pored sela, po nekim informacijama na mjestu gradine i kasnije ranosrednjovjekovne utvrde, a sastoji se od renesansne crkve sv. Trojice iz 1475. (interijera oslikanog freskama Ivana iz Kastva, među kojima je i "Ples mrtvaca"), zvonika te visokih zidina s dvije kule.

Zidine u tlocrtu čine nepravilan četverokut, a u tabor se ulazilo putem danas nepostojećih pokretnih mostova. U vrijeme uskočkih ratova u 17. stoljeću u hrastovskom taboru bile su smještene crne čete ili cernide, odnosno milicija, koje su trebale zaštititi seosko stanovništvo, ali i onemogućiti prodor uskoka prema mletačkoj Istri s austrijskih posjeda. (Z. STRAHINJA)

***

… da Slovenci u tršćanskom zaleđu i u slovenskom dijelu Istre (otprilike od Miljskog zaljeva sve do Kozine i Rakitovca) govore istarskim (po slovenski: istrskim) narječjem.

Ono se dijeli na dva podnarječja: sjeverno od crte Kopar-Marezige-Zazid je rižansko, a južno je šavrinsko, koje ima više govornika.

Karakteristika rižanskog govora, koji je u cijelosti slovenski, izostanak je tzv. dvojine, a u vokabularu je puno romanskih (talijanskih, istrovenetskih) posuđenica. Šavrinski je govor više miješan s hrvatskim jezikom, odnosno čakavskim dijalektom, osobito prema jugu, navodi slovenska jezikoslovka Karin Marc Bratina. (G. PRODAN)