Forši niste znali...

Mozaik
04.12.2011 17:43
D. Požarić
Mladi Mijo Mirković, alias Mate Balota
Mladi Mijo Mirković, alias Mate Balota
... da dr. Mijo Mirković nije idejni tvorac pseudonima Mate Balota, nego ga je "ukrao" marčanskom učitelju Depratu, koji je pod tim imenom pisao duhovite feljtone za Našu slogu i Hrvatski list.
Balota, odnosno Mirković, 1938. godine u uskrsnom trobroju Istre, lista Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine u Zagrebu, u feljtonu "Nasmijani Mrčanci" priznaje da je Marčanac Deprato "formalno izmislio ili mene ili nekog mog dvojnika Matu Balotu". Riječ je o Benjaminu Depratu, koji je umro u Trstu 1918. godine, a čije se prezime piše i De Prato (tako je potpisan na naslovnici "Vježbenice talijanskog jezika za opće pučke škole" iz 1911. godine).
Balota u tom tekstu nadalje piše da je koncem 1917., došavši u uredništvo Hrvatskog lista u Puli, obnovio čakavske rubrike i pisao Depratu u Trst da pošalje svoje tekstove. Međutim, budući da odgovora nije bilo (Deprato je bolovao od tuberkuloze, a to Mirković nije znao), od siječnja 1918. počeo je pisati tekstove pod tim pseudonimom. Nakon tri mjeseca, kako Balota sam kaže, dopisi su postali sve radikalniji pa je i Deprato, već na samrti, reagirao pismom u kojem piše "da u listu piše neki "kampijun" pod imenom Mate Balota onako kako on ne misli".
Zašto je poznati Rakljanac i dalje u svom radu zadržao taj pseudonim koji ga je, osim kao Mirkovića - znanstvenika, ekonomista, proslavio i kao Balotu - pjesnika i prozaista? U spomenutom tekstu, naime, objašnjava da je Balota, junak duhovitih feljtona, bio "jedan poseban švejkovski tip, mnogo prije Švejka, nasmijan istarski seljak, koji postaje smiješan u uniformi austrijskog kavalerista".
"Feljton Depratov "S barba Maton po Riki okolo-intorno" je ne samo dobra književna stvar, nego i prvi pokušaj obrade istarskog čovjeka s humoristične strane", napisao je 1938. Balota, točnije Mirković.
U to je vrijeme kao Mirković objavio i knjigu "Flacius" o Matiji Vlačiću Iliriku, a kao Mate Balota zbirku čakavskih stihova "Dragi kamen", koja je polučila veliki interes raseljenih Istrana izbjeglih pred talijanskom fašističkom represijom. (Z. STRAHINJA)
© 2003 - 2026 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti