Fabrizio Radin: Areni prijeti urušavanje!

[slika1d]Razgovarala Maša JERIN

Nakon što je ravnateljica Arheološkog muzeja Istre (AMI) u Puli Kristina Džin na konferenciji za novinare izjavila da sredstva od prodanih ulaznica za pulski amfiteatar nisu dovoljna za saniranje i održavanje Arene te zanijekala optužbe Grada Pule, vlasnika Arene, da muzej nenamjenski troši novac od turističkih posjeta ovom spomeniku, razgovarali smo s dogradonačelnikom Fabrizom Radinom.

- Koliko muzej, prema vašim saznanjima, godišnje zaradi od prodaje ulaznica za posjet prvom spomeniku kulture i na što ih troši?

- Prema izvještaju o financijskom poslovanju Arheološkog muzeja Istre u Puli za 2006. godinu, prihodi od prodaje ulaznica iznosili su 6.779.292 kune. Taj nam je izvještaj ravnateljica dostavila u travnju ove godine, nakon što smo ga tri puta zatražili. Tražili smo također i dodatna tumačenja o tome koliko točno iznosi dobit od prodanih ulaznica za Arenu, a koliko za ostale spomenike kulture, ali takvu informaciju nismo dobili. Možemo pretpostaviti da 95 posto iznosa od prodaje ulaznica dolazi iz Arene. Prema Odluci o korištenju, upravljanju, zaštiti i revitalizaciji amfiteatra u Puli, novac od ulaznica bi se trebao koristiti isključivo za njegovu zaštitu i održavanje, ali u rashodima Arheološkog muzeja Istre za 2006. godinu stoji da je za uslugu tekućeg i investicijskog održavanja svih spomenika kulture muzej u 2006. potrošio 500.109,05 kuna. Pitanje je zašto samo pola milijuna kuna, gdje su utrošena ostala namjenski prikupljena sredstva?

U zadnjih 15 godina nije uloženo u amfiteatar

- Je li to prvi put da se Grad zainteresirao za to gdje ide novac od Arene te zatražio izvještaj?

- U ovom mandatu da, a što je bilo ranije, ne znam. Zapravo pitanje namjenskog trošenja sredstava prikupljenih od prodaje ulaznica u Arenu postavlja se od trenutka kada je ponovno krenuo turizam, dakle zadnjih desetak godina. I to je pitanje koje Grad postavlja gospođi ravnateljici Džin. Je li to protuzakonito pitanje? Grad Pula je postao vlasnik Arene rješenjem nadležnog Općinskog suda, a kao vlasnik ima dužnost pitati skrbnika Arene, Arheološki muzej Istre, brine li o njenoj zaštiti. Iz izvješća koji smo dobili vidi se da AMI to ne radi i da se u Arenu ne ulaže. Nema ni poštenog zahoda, a jedina novost je postavljanje skela na tornju.

- U kakvom je uopće stanju Arena?

- Po informacijama koje sam dobio od nadležnih u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Arena je u lošem stanju. Naročito gornji obrub, velarij, koji se mora osigurati inače postoji opasnost od urušavanja. Nisam primijetio da je u zadnjih 15 godina nešto značajno uloženo u ovaj spomenik kulture, osim što se napravio plato sredstvima Ministarstva kulture u doba kad je ministar bio Antun Vujić.

[slika2d] - Džin tvrdi da novac od ulaznica troši strogo namjenski.

- Skele su postavljene pa vjerujemo da, konačno, nakon toliko godina, ravnateljica namjerava utrošiti sredstva od prodaje ulaznica na očuvanje spomenika. Mislim da je od prodaje ulaznica, namjenski, radi investiranja u zaštitu Arene, posljednjih godina prikupljeno najmanje nekoliko desetaka milijuna kuna. Broj posjetitelja u Arenu svake godine raste, kao i cijena ulaznica. Za ulaz u Arenu plaća se u ovom trenutku 30 kuna. Pretpostavljamo da je godišnja neto zarada na Areni oko milijun eura, što je značajan iznos za koji bi javnost trebala znati gdje odlazi.

Sredstva iz Arene moraju se vratiti u Arenu

- Ravnateljica kaže da novac od Arene koriste za sanaciju svih pulskih spomenika, a tu je i trošak na dodatan broj djelatnika koji su, veli, zaposleni upravo u te svrhe?

- A tko joj je dao dozvolu da novac od Arene koristi u druge svrhe? Ima li dozvolu vlasnika? Muzej s novcem od ulaznica mora skrbiti o amfiteatru, a ne o Nezakciju ili Augustovom hramu. Ravnateljica ne bi smjela trošiti novac na redovnu djelatnost muzeja, na zapošljavanje (i Ministar kulture je upozorio da muzej ima višak zaposlenih), magisterije i doktorate ni na službena putovanja. Neka se za druge spomenike traže sredstva iz drugih izvora, od europskih fondova pa i gradskog proračuna, Županije, države… Sredstva iz Arene moraju se vratiti u Arenu.

- Dakle, za sve što se radi u Areni muzej bi trebao pitati vlasnika?

- Trebao bi, jer u protivnom se ponaša kao vlasnik, a to u ovom trenutku nije, niti bi po mom uvjerenju to trebao biti nitko osim Grada Pule. Jer po definiciji Arena je pulska! I mi smo suodgovorni za ovo stanje jer se dugi niz godina nije postavljalo ovo pitanje. A sad se ono nameče iz jednostavnog razloga jer smo se prije godinu i pol dana uspjeli upisati kao vlasnici pa prema tome imamo uporište da postavljamo takva pitanja.

- Koliko Grad kao vlasnik kontrolira upravljanje Arenom te održavanje manifestacija?

- Pa vidite da pokušavamo utjecati čak i preko novina. Uskoro će stav o ovom pitanju donijeti i Poglavarstvo. Osnovni je problem upravljanje Arenom, koje je definirano 1961. godine, kad je AMI postao nositelj prava korištenja i upravljanja ovim spomenikom. Taj status potvrđen je odlukom skupštine Općine Pula iz 1984. godine koju je kasnije preuzeo Grad Pula te je ona još uvijek na snazi. Važeća odluka postavila je stroge uvjete oko korištenja sredstava od ulaznica i od najma pulskog amfiteatra. AMI je dužan iz prikupljenih sredstava na osnovu redovitih turističkih posjeta amfiteatru snositi troškove čuvanja i njegovog redovnog održavanja te provoditi propisane tehničko-zaštitne mjere. Sustav upravljanja nije dobar ni efikasan. To je centralni problem, a sve ostalo, problemi oko manifestacija, njegova su posljedica.

Arheolozi neka se bave arheologijom, a ne prodajom ulaznica

- Mislite li mijenjati odluku i skrbnika?

- Ne mislimo mijenjati skrbnika jer mi visoko cijenimo profesionalnost naših arheologa i htjeli bismo da se bave arheologijom, a ne turizmom i prodajom ulaznica. Ako im predstavlja veliki teret naplata ulaznica i ne znaju što raditi s tim novcem, onda neka prodaju ulaznica prepuste drugima. Možda bismo mogli uspostaviti sistem besplatnog ulaza, kao u rimskom Koloseumu, i riješili bismo se problema. U svakom slučaju, neophodno je pružiti priliku arheolozima da se bave isključivo arheologijom.

- Razmišljate li osnovati posebnu instituciju koja bi se bavila upravljanjem Arenom?

- To je možda suviše komplicirano. Imat ćemo podružnicu

Hrvatskog restauratorskog zavoda u tvrđavi Sv. Juraj iznad gradskog groblja. Možda bi i oni bili zainteresirani za prodaju ulaznica u Arenu, tim više što su nedavno angažirani za zaštitu spomenika.

- Treba li Grad osnovati servis za naplaćivanje ulaznica te zatim sredstva namijeniti isključivo za zaštitu Arene?

- Da, da ih oslobodimo te muke. Razmišljamo pozitivno, da ih oslobodimo problema. Ovih su dana u muzeju bile porezna inspekcija i financijska policija, obavljen je upravni nadzor, i sve zato što ni sami djelatnici ne znaju gdje ide taj novac. Nisu vični tom poslu. Postoji li igdje u svijetu diplomirani arheolog ravnatelj koji potpisuje ugovore s turoperatorima? Moglo bi se sustav naplaćivanja ulaznica u Areni povjeriti bilo kojem subjektu, jer za to ne trebaš biti arheolog. Na studiju arheologije ne postoji ispit iz naplaćivanja ulaznica. Dakle, otvoreni smo za sve opcije. Ali prvo pitanje koje se treba riješiti je da se od sredstava prikupljenih od prodaje ulaznica investira u zaštitu samog spomenika.

- Zar je za sve kriva Džin ili je riječ o problemima koji se vuku godinama unazad?

- Ne mislim da je netko kriv, ali imam osjećaj da muzeju treba pomoći. Trebali bi dobiti jasne upute što da rade s tim novcem. Ja se nadam da u Zagrebu znaju što je s tim sredstvima i da ih kontroliraju. Očekujemo suradnju i Ministarstva kulture i AMI-ja kako bi se konačno sredstva od prodaje ulaznica u Areni upotrijebila i legitimno i legalno, dakle strogo namjenski – isključivo za sanaciju našeg spomenika.

DOK GRAD POLAŽE PRAVO VLASNIŠTVA NAD PULSKIM AMFITEATROM, MINISTARSTVO TVRDI: ARENA JE DRŽAVNA

Čija je Arena?

Mi smo i legitimni vlasnici, imamo moralno pravo da budemo vlasnici Arene, jer radi se, kao što sam rekao, o pulskoj Areni!, kaže Radin, iako o tome Ministarstvo ima sasvim drukčije mišljenje

- Kristina Džin ističe da nije uobičajeno da vlasnik spomenika bude Grad, već država.

- U prosincu 2006. Arena je postala vlasništvo Grada Pule rješenjem općinskog suda, ali postoje dva stava oko vlasništva nad Arenom. Stav Grada Pule, i mislim svih građana, je da smo mi ne samo legalno vlasnici Arene (i to mislim na pulsku Arenu, a ne na zagrebačku!) jer je o tome nadležno tijelo donijelo rješenje, nego smo i legitimni vlasnici, imamo moralno pravo da budemo vlasnici Arene, jer radi se, kao što sam rekao, o pulskoj Areni! Ministarstvo kulture ima drugačiji pogled na tu činjenicu. Smatraju da je sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vlasnik kulturnih dobara Republika Hrvatska. Taj sam zakon više puta pročitao, ali nisam našao odredbu koja bi to potvrdila. Mi smo, dakle, formalni vlasnici, iako ta riječ ima dvojako značenje. Formalnopravno smo vlasnici jer postoji rješenje nadležnog suda, a samo smo »formalni« vlasnici jer imamo vezane ruke što se tiče upravljanja Arenom još od 1961. godine.

- Ministarstvo, dakle, nastoji osporiti vlasništvo nad Arenom?

- Grad Pula kao vlasnik kulturnog dobra dužan je poštivati sve upute nadležnog konzervatorskog tijela i mora primjereno održavati i zaštititi spomenik. U protivnom, država može čak i razvlastiti vlasnika koji ne skrbi, ne ulaže novac, koji se ne brine o spomeniku i ne poštuje uvjete nadležnog konzervatorskog odjela. U zadnje je vrijeme konzervatorski odjel odredio gornju granicu broja posjetitelja u Areni na 5.000 osoba i to se mora poštivati.

- Ravnateljica AMI-ja nedavno je upozorila da odredbu o broju posjetitelja ne poštuje ni gradska tvrtka Pula Film Festival. Mislite li da će na toj osnovi resorno ministarstvo pokrenuti postupak razvlaštenja?

- Ja ništa ne mislim, ja samo iznosim činjenice. Ne kažem da iza toga postoji nekakav scenarij. Istina je da oni imaju intenciju pokretanja postupka da nas razvlaste, odnosno da dokazuju da smo se mi nezakonito i nepropisno upisali kao vlasnici. Ali to bi imalo negativni odjek u javnosti. Ali o postupku razvlaštenja najbolje da pitate Ministarstvo.