Eufrazijana: Svečano obilježen dovršetak obnove zvonika

Piše: Kristina Flegar

Dovršetak obnove zvonika Eufrazijeve bazilike sinoć je obilježen prigodnom svečanošću, a istom je prigodom najavljem nastavak sustavne obnove i istraživanja veličanstvenog episkopalnog sklopa Eufrazijane. U podnožju zvonika, unutar dvorišta Biskupije, okupili su se predstavnici državnih, lokalnih, crkvenih i kulturnih institucija i ustanova.

O važnosti ovog zahtjevnog projekta govorili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, dosadašnji porečki i pulski biskup i novi splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša, istarski župan Fabrizio Radin i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

- Dovršetak obnove zvonika važan je trenutak koji nas je okupio kako bismo ponovno svjedočili cjelovitosti i skladu arhitektonskih oblika Eufrazijeve bazilike, simbola grada Poreča, jednog od najbolje očuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na ovom području, koji se sasvim opravdano nalazi na UNESCO-vom Popisu svjetske kulturne baštine. Eufrazijeva bazilika svjedoči o kontinuitetu kulture i vjere na ovim prostorima, njihovoj dubokoj ukorijenjenosti u hrvatsku kulturu, u mediteranski i europski kulturni krug, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Napomenula je da su prije tri godine odlučili ponovno pokrenuti primjerenu sustavnu obnovu Eufrazijane, jer kompleks takve vrijednosti zahtijeva kontinuiranu obnovu i istraživanja te će ih u fazama i nastaviti u slijedećim godinama.

–Kulturna baština je kolektivno pamćenje koje nas povezuje s prošlošću i trasira naš put prema budućnosti, poručila je također ministrica, upozoravajući na iznimnu fragilnost kulturne baštine te potrebu, ne samo njene zaštite i fizičkog održavanja, već i razvijanja svijesti u društvu o njezinoj vrijednosti, značaju njenog očuvanja i njenom doprinosu gospodarstvu i suvremenom životu.

Obnova zvonika započela 2018. godine

Sveobuhvatna obnova zvonika, čiji je nositelj Hrvatski restauratorski zavod, započela je 2018. godine, dopunom dokumentacije postojećeg stanja, preliminarnom analizom stanja konstrukcije te sondiranjem i iscrpnim laboratorijskim analizama zatečenih žbukanih slojeva na dostupnim dijelovima pročelja. Uslijedilo je prikupljanje propisanih odobrenja i usvojenih tehničkih rješenja. Radovi, koji su potrajali nepunih šest mjeseci, započeli potkraj prošle godine, kad su se Porečani počeli pitati zašto se zvonik opasuje skelama.

Osim cjelovitih građevinskih radova koji uključuju sanaciju konstrukcije i novu gromobransku instalaciju, koje je izvela specijalizirana tvrtka Kapitel iz Žminja, podizanjem skele u cijeloj visini zvonika omogućena su dodatna konzervatorsko-restauratorska istraživanja kojima su dopunjene i zaokružene spoznaje o njegovoj genezi. Radovi su, prema okvirnom sporazumu, vrijedni 2,4 milijuna kuna (uključujući PDV) i bilo ih je moguće dovršiti u tako kratkom roku zahvaljujući novom modelu financiranja. Sredstva je kroz programsku djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda osiguralo Ministarstvo kulture i medija RH, dok je dovršetak radova u zacrtanom roku omogućen sufinanciranjem Porečke i pulske biskupije te Istarske županije, uz potporu Grada Poreča.

Eufrazijana je izuzetan primjer povijesne multistratifikacije

Osim što je navela detalje obnove, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše ukazala je na razloge uvrštenja kompleksa Eufrazijane u UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine 1997. godine, podsjetivši i na velike konzervatorsko - restauratorske radove koje je krajem 20. stoljeća vodio profesor Ivan Matejčić. Istaknula je da je kompleks kroz stoljeća rastao u harmoniji i da su svi angažirani majstori maksimalno poštovali nasljeđe, čime su stvorili izuzetan primjer povijesne multistratifikacije. Svi izvorni mozaički prizori te arhitektura sklopa jedan su od ključnih primjera ranokršćanske umjetnosti na Mediteranu. Jasno su vidljive različite faze izgradnje, među kojima je dogradnja zvonika uz zapadnu stranu krstionice, započetog u 11. i dovršenog u 16. stoljeću.

- Episkopalni sklop Eufrazijeve bazilike, u povijesnom centru Poreča, izuzetan je primjer ranokršćanskog bazilikalnog sklopa, čija je glavna vrlina jedinstvena očuvanost i cjelovitost njenih glavnih komponenti – trobrodne bazilike, atrija s kvadriportikom, memorijalne kapele, baptisterija i biskupske palače, koje su I danas djelomično u svojoj izvornoj funkciji, Iako su jasno čitljive i ranije građevinske faze iz 4. i 5. stoljeća, dominantna faza i glavni razlog upisa na UNESCO-v Popis je ona izgrađena u 6. stoljeću, u vrijeme cara Justinijana koji je u Poreč, osim novca, poslao i biskupa Eufrazija. Ističe se ljepota sklopa i sačuvanost njegovog raskošnog dekora, pogotovo mozaika koji su svjetski poznati, kazala je Pleše, ukazujući na čvrstu povezanost Eufrazijane s povijesnom jezgrom čija je urbanistička matrica, temeljena na ortogonalnom sustavu karda i dekumana, okosnica te arhitektonske kompozicije.

Nadbiskup Dražen Kutleša iskazao je svoju radost i ponos na zvonik u novom ruhu i rezultate dosadašnje obnove te je zahvalio svima koji su dali svoj doprinos. Podsjetio je da je glavna svrha zvonika pozivanje vjernika na molitvu, ali i da zvona svojim zvukom upozoravaju na velike oluje i ujedinjuju ljude u teškim i problematičnim vremenima poput onih današnjih. Ovaj porečki to čini gotovo pet stoljeća te će za dvije godine obilježiti 500 godina od svoje izgradnje.

Zvonik je pretpoznatljiva vizura Poreča

Gradonačelnik Loris Peršurić govorio je o važnosti zvonika kao simbola grada, koji doprinosi prepoznatljivosti vizura Poreča. Na značaj sinergije različitih institucija od državne do lokalne razine u ovom uspješnom projektu ukazao je župan Fabrizio Radin, uvjeren da će obnovom zvonika Eufrazijana zasjati punim sjajem na radost svih građana i posjetitelja, štovatelja povijesti i kulture našeg kraja.

- Brigom o našim kulturnim dobrima čuvamo i baštinimo zavičajne identitete i posebnosti ovog podneblja. To je naša trajna zadaća kako bi i budućim generacijama ostavili u nasljeđe velebna umjetnička zdanja - dokaz bogate povijesti našeg Poluotoka, naroda i civilizacija koji su se kroz stoljeća na njemu izmjenjivali ostavivši za sobom neizbrisiv trag, poručio je Radin.

Jučer obilježen završetak radova na zvoniku tek je početak nastavka etapnog istraživanja i obnove cijelog sklopa, koje vodi Hrvatski restauratorski zavod. U slijedećoj fazi planirani su izrada cjelovite dokumentacije za obnovu krovišta krstionice, konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izrada prijedloga radova na oltarnoj pregradi bazilike te preventivna zaštita i monitoring stanja zidnog oslika u staroj sakristiji.