Enio Jugovac nakon 24 godine odlazi s mjesta načelnika Općine Kaštelir-Labinci

Lokalno
25.03.2021 14:09
Nakon 24 godine na mjestu načelnika Općine Kaštelir-Labinci, Enio Jugovac (67) odlazi u mirovinu. Za sobom ostavlja niz realiziranih projekata, a osim po efikasnosti i kvalitetnoj komunikaciji ostat će zapamćen po tome što je njegov ostanak na čelu općine često podržavala i oporba te na izborima u više navrata nije imao protukandidata.
Rođen u Dvorima kod Labinci, proveo je prvih 18 godina radnog vijeka u turizmu. Početkom devedesetih od oca je preuzeo vođenje privatne stolarske radionice, a paralelno je krenuo i u lokalnu politiku. U počecima je bio vijećnik u Općini Višnjan. Kaštelir je tada bio u sastavu Vižinade, a Labinci u sastavu Višnjana te su tek 1997. godine ustrojeni kao samostalna općina.
-Odmah sam se kandidirao za načelnika i pobijedio. Počeci su bili iznimno teški. Voditi općinu koja je tek konstituirana bio je velik izazov. Mislio sam da ću na mjestu načelnika ostati privremeno, dok ne postavim općinu na noge. Ali onda vas to povuče, realizirate jedan projekt, pa se već otvara potreba za drugim, kaže Jugovac. Ističe bitnu ulogu sjajnih suradnika kojima je čitavo vrijeme bio okružen. Godinama je paralelno vodio stolarski obrt i općinu u kojoj nije bio zaposlen, već primao naknadu, znatno manju no što bi bila redovna plaća načelnika. Onda ga je 2014. Povjerenstvo za sukob interesa upozorilo da ne može voditi obrt i biti načelnik, pa je imenovao poslovođu obrta. Pred četiri godine profesionalno se zaposlio u općini.
Najvažnije pravilo: Detaljno pripremiti projektnu dokumentaciju
U vođenju općine, kako kaže, ima pravilo kojeg se strogo držao svih ovih godina – detaljno i metodično pripremiti projektnu dokumentaciju novcem iz općinskog proračuna, i povući dodatni novac na natječajima na državnoj razini.
U prvom mandatu krenuo je s obnovom i dogradnjom osnovne škole, koja je bila u iznimno lošem stanju. Već se na tom primjeru pokazalo koliko je važno imati kvalitetnu projektnu dokumentaciju, jer su zahvaljujući njoj dobili izdašnu financijsku pomoć Ministarstva obrazovanja. Već 2002. općina je dobila i samostalni prostorni plan, što se pokazalo, ističe Jugovac, kao iznimno važna stavka, jer je jasno definirao zone namjene i osigurao dovoljno građevnog područja, pa u naredim godinama nije došlo do devastacije prostora. Taj je prostorni plan usmjerio sva daljnja događanja, a Kaštelir-Labinci su općina koja se može pohvaliti time da kod njih praktički nema bespravne gradnje, izvan granica građevnih područja. Počeo je i razvoj poslovne zone Labinci za koju je izgrađena infrastruktura te su mnogi poduzetnici ovdje izgradili objekte koji i danas uspješno posluju.
-Nakon ekonomske krize 2008. razvoj se počeo ubrzano događati. Infrastruktura je na početku mog rada bila jako manjkava, no u međuvremenu smo izgradili i rekonstruirali vodovodnu mrežu. HEP nam je uskočio i proširio svoju infrastrukturu, a priča s kanalizacijskom mrežom je posebno pozitivna, i odvijala se kroz tri zasebna projekta, kaže.
[slika2]
Biljni pročistač otpadnih voda
Prva faza je bio takozvani "Projekt Jadran", vođen preko Hrvatskih voda. Iako namijenjen općinama uz morsku obalu, Kaštelir-Labinci su se izborili za ulazak zahvaljujući dobro pripremljenoj dokumentaciji. Uslijedila je druga faza, a treća je obuhvatila izgradnju uređaja za pročišćavanje voda. Kompletna općina pokrivena je javnom kanalizacijom, osim Dvori, Rogovići, Cerjani i Mezgeci, za koje se dokumentacija izrađuje.
Kaštelir-Labinci su jedino mjesto u Hrvatskoj koje ima biljni pročišćivač otpadnih voda ekvivalenta za dvije tisuće stanovnika. Sve otpadne vode iz 25 kilometara kanalizacijske mreže dolaze u uređaj, prolaze kroz filtere i potom u podzemni tank gdje se pročišćavaju u komorama i ispumpavaju u velika polja močvarnih biljaka. Otpadni mulj se pumpama odvaja u zasebno biljno polje i ono se putem biljaka posebno razgrađuje. Tako biljke “odrade” još dodatno pročišćavanje, a struja za čitav pogon košta samo 450 kuna mjesečno. Projekt kanalizacije stajao je čak 35 milijuna kuna, a uređaj za pročišćavanje dobiven besplatno preko Svjetske banke.
Sportska dvorana
Pozitivna je i priča o sportskoj dvorani, započetoj 2006. i otvorenoj 2008. godine. Zakonska regulativa onemogućila je pomoć Ministarstva, no Istarska županija je sufinancirala projekt s tri milijuna kuna, a općina je uspjela prodajom nekretnina namaknuti preostali dio novca od ukupno 18 milijuna kuna, koliko je dvorana koštala. Danas bi, kažu, taj projekt koštao nekoliko puta više. Na tom se projektu dogodila i suradnja s poduzetnicima iz poslovne zone Labinci. Budući da je dio njih nakon višegodišnjeg najma ostvario pravo na otkup zemljišta, trojica su umjesto novca isporučila materijal za sportsku dvoranu, i to u vrijednosti od čak četiri milijuna kuna. Danas je sportska dvorana rentabilna, i 70 posto njezinih troškova pokriva se iz najma. Od povrata PDV-a na dvoranu općina je izgradila dva vodovodna ogranka, kojih bez toga ne bi bilo.
Danas općina ima i vrtić s jaslicama te podržava financijski, infrastrukturno i organizacijski rad brojnih klubova i udruga. Podržava i društvena događanja kroz cijelu godinu. Sigurno je da će onaj tko naslijedi Enija Jugovca ući u čistu i stabilnu financijsku priču.
- Unatoč pandemiji, sve obveze su uredno plaćene i nema nikakvih nepokrivenih kreditnih zaduženja. Nismo nikada bili rastrošni, a osobno sam se ponašao onako kako se očekuje od čovjeka na tom položaju. Raspolagao sam općinskim novcem pažljivije nego vlastitim. Tko god me naslijedi, moći će mirne duše raditi dalje. Poruka za mog nasljednika bi bila da odgovorno obnaša svoju funkciju i da uvijek ima strpljenja te otvorena vrata za stanovnike i njihove upite. Osnovna nit vodilja u ovom radu treba biti dobrobit zajednice, poručio je. (bm)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti