Eko-otoci: Otpad koji se pravilno ne razdvoji ne može na preradu i završava na Kaštijunu

Piše: Kristina FLEGAR

Odvajanje otpada, koji tako prestaje biti smeće i postaje sirovina za ponovno korištenje, neminovno je želimo li sačuvati okoliš i priuštiti sebi i svojoj djeci zdraviji i kvalitetniji život. Značajan korak u tom pravcu učinjen je postavljanjem eko-otoka sa žutim spremnicima za plastiku, plavim za papir i zelenim za staklo. O raznobojnim spremnicima i njihovoj namjeni puno toga znaju već malena djeca u vrtićima i školama, no je li tako i s odraslima? Vidjeli smo na jednom od nedavnih sučeljavanja da se i kandidati za premijera bore s točnim odgovorima o toj problematici. Ciljevi eko-otoka su smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, recikliranje, ušteda sirovine i energija te smanjenje onečišćenje okoliša - sve to na opću korist, a uz samo malo truda. Zašto su onda na Poreštini još uvijek tako česte otužne slike neurednih eko-otoka?

Čitatelji često šalju fotografije i protestiraju radi krcatih spremnika, nereda i nepravilnog odlaganja u ove spremnike. Ako je i bio pravilno razvrstan, ubacivanjem smeća i onečišćenja koji tamo ne pripadaju, sav odvojeni otpad tada postaje neupotrebljiv i jedino mjesto na kojem može završiti je Kaštijun! Iz Usluge potvrđuju - u spremnicima se prečesto nađe doista svega i svačega. Šokantan je podatak koji smo dobili od porečkog komunalca da je čak 80 posto otpada na eko-otocima onečišćeno, čime postaje neadekvatno za recikliranje i propisno zbrinjavanje. Za taj otpad nema drugog rješenja osim odvoza u županijski centar gospodarenja otpadom nedaleko od Pule. Tamo zadaje sve veće glavobolje ne samo Puležanima, već čitavoj Istri.

Na području na kojem Usluga Poreč obavlja svoju djelatnost postavljeno je 370 eko-otoka na kojima se odvojeno skuplja papir, karton, plastika, metal i staklo, a raspored pražnjenja je dvaput tjedno. Nažalost, čest je slučaj nepropisnog odlaganja otpada u spremnike i oko njih, pa se oni po potrebi obilaze i prazne i češće od dvaput tjedno, saznajemo u Uslugi.

- U eko-otocima se redovno nalaze i različite druge vrste otpada. Ne samo ambalaža koja ne spada u taj spremnik, već i miješani komunalni otpad , otpad animalnog porijekla , različit električni i elektronski otpad i drugo. Također, vrlo često pored eko-otoka nalazimo na glomazni otpad . Budući da je riječ o sada jedinim, otvorenim spremnicima na javnim površinama, pojedinci koriste upravo njih za neadekvatno odlaganje otpada, a isto će se u značajnoj mjeri riješiti kada napokon dobijemo i podijelimo individualne spremnike za odvojeno sakupljeni otpad, čime se eko otoci uklanjaju sa javnih površina, odgovaraju iz Usluge.

Ističu pritom da je sustav individualnih spremnika za papir, koji je dodijeljen korisnicima „od vrata do vrata“ puno bolja opcija. Otpad koji se nalazi u takvim spremnicima je čist i adekvatan za daljnje zbrinjavanje te je njegova iskoristivost čak 90 posto .

No, sve dok su još uvijek aktualni eko-otoci, korisno je ponoviti i kako se sortirani otpad odvozi i zbrinjava nakon što ga građani razvrstaju na eko-otoku. Zatražili smo informacije o tome koji je točno put sortiranog papira, plastike i stakla nakon zelenog otoka? Dio ljudi i dalje govori i misli da se otpad uzalud razvrstava, jer se smeće ionako ponovno pomiješa u kamionu.

- Sve vrste korisnog otpada koje se mogu izdvojiti, a da zadovoljavaju kvalitetu koju traže ovlašteni sakupljači , prešaju se i baliraju, nakon čega se predaju ovlaštenim sakupljačima. Naime, naši kamioni sav odvojeno sakupljeni otpad prvo dovoze na Košambru na vaganje, pri čemu se plastika, metal i staklo privremeno skladište u odvojenim boksevima na odlagalištu, a papir i karton se direktno odvoze u ambalažni odjel koji se nalazi u bivšoj tvornici Školjka. Imperativ je uvijek prvo razvrstati, isprešati i balirati papiri i karton, a onda i ostale vrste odvojeno sakupljenog otpada. Nakon rješavanja papira i kartona, u ambalažni odjel dovozi se odvojeno sakupljena plastika, metal i staklo (koje se nalazi u boksevima) te se također prvo ručno razdvajaju, prešaju i baliraju, nakon čega se predaje ovlaštenim sakupljačima na daljnju obradu i preradu, pojašnjavaju u porečkom komunalcu.

Na raznim su mjestima, pa i na službenim internet stranicama Usluge dostupne informacije o tome što točno ide u koji spremnik. U žuti spremnik za plastiku odlaže se ambalaža pića, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona i kozmetičkih proizvoda, PVC folija, plastične vrećice i slična plastična ambalaža, zatim tetrapak i MET ambalaža (limenke). Ne odlaže se ambalaža motornih ulja, pesticida, herbicida, insekticida i slično, koju valja donijeti u spremnike u reciklažnom dvorištu. U zeleni spremnik za staklo idu staklene boce (u kojima su bili vino, alkoholna pića, sokovi i slično), staklene boce od zimnice, staklene čaše i slična staklena ambalaža. Tu nije mjesto za prozorsko, medicinsko i automobilsko staklo, kristal, ogledala, keramiku, porculan, žarulje, ambalažu kemikalija i zapaljivih tvari. Plavi spremnik za papir namijenjen je novinskom i uredskom papiru, časopisima, katalozima, prospektima, bilježnicama, papirnatoj i kartonskoj ambalaži, knjigama i sličnom otpadu. Ovdje ne treba miješati tetrapak ambalažu, plastificirani i metalizirani papir.

Dakle, zaista nije teško. A ono što se na prvi tren čini malenim nemarom, bezazlenom lijenošću i najjednostavnijim rješavanjem brige oko smeća proizvedenog u vlastitoj kući, zapravo nosi dalekosežne posljedice za sve nas i nadolazeće generacije. Zar navedeni ciljevi nisu vrijedni samo malo pažnje oko pravilnog odvajanja, koje vrlo brzo i lako može postati dragocjena navika? Jer uvjeti za to su nam nadohvat ruke.