Državnim i lokalnim tvrtkama zabraniti donacije
Laburisti (Arhiva/D. Lovrović)
Potaknuti proračunskim i drugim uštedama koje izravno zadiru u standard građana, Hrvatski laburisti su predsjedniku Sabora uputili prijedlog kojim traže usvajanje odluke po kojoj bi Vlada odmah uredbom zabranila doniranje sredstava za potrebe sporta, tehničke kulture, znanosti i kulture, kao i u humanitarne i bilo koje druge svrhe.
Zabrana bi se odnosila na pravne osobe od posebnog državnog interesa (utvrđene odlukom Sabora od 15. prosinca 2010., NN 144/2010), pravne osobe u vlasništvu lokalne i regionalne samouprave, kao i javne ustanove u vlasništvu države i/ili lokalne i regionalne samouprave.
Također zahtijevaju da Vlada istim tim subjektima ograniči troškove radnika na razinu onih propisanih kolektivnim ugovorom, kao i da ukine sve druge isplate radnicima koje nisu definirane kolektivnim ugovorima ili važećim zakonskim propisima.
Laburisti svoj stav obrazlažu činjenicom da je Hrvatska, prema odluci izvršne i zakonodavne vlasti, prihvatila obvezu smanjenja nepotrebnih i neargumentiranih troškova u funkcioniranju kako središnje države, tako i lokalne i regionalne samouprave.
- Potpuno je nelogično da u takvoj situaciji tvrtke u potpunom ili većinskom državnom vlasništvu i državne ustanove igraju ulogu društveno osjetljivih. Novcem koji nije njihov, već je vlasništvo poreznih obveznika RH, obilno daruju sportska i druga društva, sponzoriraju kulturne, zabavne, sportske i znanstvene manifestacije, doniraju humanitarne zaklade i organizacije i ponašaju se u maniri dobrostojećih privatnih mecena, a to nisu.
Čak i da je ekonomska situacija u državi značajno bolja, takvu bi praksu trebalo ukinuti iz jednostavnog razloga što je novac koji se troši na taj način novac poreznih obveznika, a oni za njegovo trošenje ni na koji način nisu ovlastili niti tvrtke u državnom vlasništvu, niti pojedine državne institucije, već svoje predstavnike u zakonodavnim i izvršnim tijelima državne vlasti i lokalne, odnosno regionalne samouprave, stoji u obrazloženju koje potpisuje predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
- Da nije riječ o beznačajnim sredstvima, kazuje podatak da su samo 2009. tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu za sport, tehničku kulturu, kulturu i znanost donirale 80,6 milijuna, a u humanitarne svrhe još 11,14 milijuna, dakle ukupno oko 92 milijuna kuna, obrazlažu laburisti.
Na pitanje treba li zabraniti i donacije u humanitarne svrhe, saborska zastupnica laburista Nansi Tireli odgovara potvrdno, te postavlja protupitanje: "Zašto bi, recimo, HEP dizao cijene, a uplaćivao donacije? Neka višak uplati u državni proračun, pa bi sve bilo transparentnije. Iz proračuna bi se onda potrebitima mogla isplatiti sredstva. Nije, naime, problem u humanitarnim donacijama, nego u tome gdje novac doista završava."
Tireli sumnja u zakonitost dijela doniranog novca. Smatra da je riječ o čistom pranju novca, pitajući se sjeda li doista svih 200 tisuća kuna, koliko se donira nekom sportskom klubu, na račun kluba.
Laburisti nadalje smatraju da se potpisanih kolektivnih ugovora, kao i zakona, treba držati, ali sve druge privilegije, a koje su uglavnom posljedica arbitrarne ocjene rukovoditelja i uprava, Vlada, kao odgovorni predstavnik vlasnika u tim tvrtkama i ustanovama, mora ukinuti. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Zabrana bi se odnosila na pravne osobe od posebnog državnog interesa (utvrđene odlukom Sabora od 15. prosinca 2010., NN 144/2010), pravne osobe u vlasništvu lokalne i regionalne samouprave, kao i javne ustanove u vlasništvu države i/ili lokalne i regionalne samouprave.
Također zahtijevaju da Vlada istim tim subjektima ograniči troškove radnika na razinu onih propisanih kolektivnim ugovorom, kao i da ukine sve druge isplate radnicima koje nisu definirane kolektivnim ugovorima ili važećim zakonskim propisima.
Laburisti svoj stav obrazlažu činjenicom da je Hrvatska, prema odluci izvršne i zakonodavne vlasti, prihvatila obvezu smanjenja nepotrebnih i neargumentiranih troškova u funkcioniranju kako središnje države, tako i lokalne i regionalne samouprave.
- Potpuno je nelogično da u takvoj situaciji tvrtke u potpunom ili većinskom državnom vlasništvu i državne ustanove igraju ulogu društveno osjetljivih. Novcem koji nije njihov, već je vlasništvo poreznih obveznika RH, obilno daruju sportska i druga društva, sponzoriraju kulturne, zabavne, sportske i znanstvene manifestacije, doniraju humanitarne zaklade i organizacije i ponašaju se u maniri dobrostojećih privatnih mecena, a to nisu.
Čak i da je ekonomska situacija u državi značajno bolja, takvu bi praksu trebalo ukinuti iz jednostavnog razloga što je novac koji se troši na taj način novac poreznih obveznika, a oni za njegovo trošenje ni na koji način nisu ovlastili niti tvrtke u državnom vlasništvu, niti pojedine državne institucije, već svoje predstavnike u zakonodavnim i izvršnim tijelima državne vlasti i lokalne, odnosno regionalne samouprave, stoji u obrazloženju koje potpisuje predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
- Da nije riječ o beznačajnim sredstvima, kazuje podatak da su samo 2009. tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu za sport, tehničku kulturu, kulturu i znanost donirale 80,6 milijuna, a u humanitarne svrhe još 11,14 milijuna, dakle ukupno oko 92 milijuna kuna, obrazlažu laburisti.
Na pitanje treba li zabraniti i donacije u humanitarne svrhe, saborska zastupnica laburista Nansi Tireli odgovara potvrdno, te postavlja protupitanje: "Zašto bi, recimo, HEP dizao cijene, a uplaćivao donacije? Neka višak uplati u državni proračun, pa bi sve bilo transparentnije. Iz proračuna bi se onda potrebitima mogla isplatiti sredstva. Nije, naime, problem u humanitarnim donacijama, nego u tome gdje novac doista završava."
Tireli sumnja u zakonitost dijela doniranog novca. Smatra da je riječ o čistom pranju novca, pitajući se sjeda li doista svih 200 tisuća kuna, koliko se donira nekom sportskom klubu, na račun kluba.
Laburisti nadalje smatraju da se potpisanih kolektivnih ugovora, kao i zakona, treba držati, ali sve druge privilegije, a koje su uglavnom posljedica arbitrarne ocjene rukovoditelja i uprava, Vlada, kao odgovorni predstavnik vlasnika u tim tvrtkama i ustanovama, mora ukinuti. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
