Država uzela štedišama dodijeljene poticaje
1
Kada su prije 13 godina počele raditi stambene štedionice, mnoge su privukle zbog državnih poticaja od 25 posto na godišnju uplatu. Naime, za godišnju uplatu do 5.000 kuna po jednom računu dobivalo se 1.250 kuna poticaja i još tri posto godišnje kamate. Tko je imao više računa, za članove svoje obitelji, mogao je višestruko profitirati ipo svakom ostvariti poticaj od 25 posto.
No, ta je ponuda štedionica imala jednu veliku manu. Da bi se na osnovu štednje mogao steći povoljan kredit u kunama ili eurima s fiksnom kamatom manjom od pet posto godišnje, trebalo je štedjeti barem pet godina. Zato je mnogima laknulo kada su prije nekoliko godina štedionice u suradnji s bankama počele nuditi međufinanciranje. Bio je tu pun pogodak i tada su krediti štedionica napokon postali konkurentni stambenim kreditima banaka, iako su svoje kredite štedionice financirale upravo iz bilance banaka.
Mnogi su se tada odlučili ugovoriti štedno-kreditni posao sa štedionicama, iako im je država smanjila iznos godišnjeg poticaja s 25 na 15 posto.
Točnije, štedionice su od tada dodjeljivale kredite i prije isteka ugovorenog razdoblja štednje, a izvršene uplate svojih dužnika su štedionice knjižile kao štednju i na iste potraživale poticaje od države, iako je bilo riječ o otplati kredita. Ministarstvo financija je sada odlučilo stati na kraj takvom poslovanju štedionica te je provelo prisilnu ovrhu nad državnim poticajnim sredstvima stambene štednje koja su financirana i uplaćena iz kredita, odnosno koja su realizirana na osnovu kredita.
Informaciju o tome je jučer objavio Business.hr koji je naveo da je ministarstvo već sjelo na račun Wuestenrota, a koji je o tome počeo obavještavati svoje klijente.
Ta stambena štedionica je objavila da su tom ovrhom štedišama povučena sva uplaćena državna poticajna sredstva, a što je poremetilo njihove planove otplate. Protiv navedenog rješenja ministarstva Wuestenrot je podnio tužbu Upravnom sudu kojom traže poništenje tog rješenja, povrat ovrhom oduzetih poticaja i isplatu budućih poticaja.
Dok sud ne riješi ovaj spor i različita tumačenja zakona koje predstavljaju pravnici Ministarstva financija i štedionica, štedišama ostaje gorak okus jer su oni najveću gubitnici s obzirom na to da su godinama štedjeli, dio kredita otplaćivali državnim poticajima, a sada bi im se dug mogao naglo povećati jer je država uzela štedionicama poticaje. (P. GREGOROVIĆ)
