Dr. Guste Santini: Nova naftna kriza skupo će nas koštati

Nova naftna kriza je na pomolu i mogla bi nas skupo koštati, poručuje ugledni ekonomist i poslovni konzultant dr. Guste Santini, autor brojnih knjiga i stručnih analiza, s kojim su novinari Glasa Istre razgovarali o ekonomskim izazovima trenutka.

Santini je jedan od rijetkih ekonomskih patrijarha koji podržava najvažnije odrednice politike nove hrvatske Vlade, poput porezne reforme, te kaže da bi promjene osobno napravio još dramatičnijima.

Jesmo li na početku velikog vala poskupljenja uzrokovanog skupljom naftom te porastom PDV-a?

- Što se tiče PDV-a, nisam siguran da bi to moglo znatnije povećati troškove života. Mislim da su to neosnovane pretpostavke jer zbog porasta PDV-a od dva posto neće doći do eskalacije cijena roba i usluga.

No, naftna kriza i događaji u vezi s Iranom te moguće izbijanje rata na tom području znatno su opasniji problem i za našu i za globalnu ekonomiju. To bi nas moglo dovesti do naftne krize kakvu smo imali u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. U slučaju negativnog raspleta te krize, porast cijena nafte bit će uzrokovan i realnom i psihološkom inflacijom.

Što je psihološka inflacija?

- To je očekivanje da će nešto poskupjeti i onda to i poskupi. Kao Murphijev zakon - šnita kruha s pekmezom uvijek pada na pekmez.

Političari napominju da će građanima, posebno onima s manjim primanjima, promjene poreznih stopa na plaće ublažiti negativan učinak povećanja PDV-a.

- Da, upravo je smanjenje porezne presije na plaće i od plaće ono što će umanjiti udar PDV-a na troškove života. Treba znati da je svako smanjenje poreza povećanje konkurentnosti zemlje koje otvara prostor smanjenju cijena na domaćem tržištu. Povećali smo PDV, ali smo smanjili porezni trošak. PDV je namijenjen potrošnji i proizvođač ga odbija, povećavajući svoju konkurentnu sposobnost.

O tome sam pisao u svojoj knjizi "Porezna reforma i hrvatska kriza" i želim naglasiti da u tome i jest kvaka 22, odnosno rješenje problema. Smanjenje oporezivanja plaća bitno mijenja krvnu sliku hrvatskog gospodarstva, i to je najvažnija mjera koja je poduzeta. (Razgovarao D. GRAKALIĆ)

Više u tiskanom izdanju od srijede.